Zatopljavanje Arktika posljedica ljudskih aktivnosti

Temperature na području Arktika sada su više nego u bilo koje vrijeme u zadnjih dvije hiljade godina, pokazuje jedno novo istraživanje. Promjene orbite Zemlje dovele su do stoljeća zahlađivanja, ali su temperature brzo porasle u zadnjih stotinu godina, usporedo s povećanjem ispuštanja stakleničkih plinova.

Studija objavljena u časopisu Science dokumentira dvije hiljade godina geološke povijesti koristeći godove drveća, debljinu ledenjaka, te taložne slojeve u jezerima, pomoću kojih su rekonstruirane ljetne temperature na području Arktika, izvještava VoA.

Vodeći autor studije Darrell Kaufman, profesor znanosti o okolišu na Sveučilištu Sjeverne Arizone, kaže da je trend zatopljavanja tokom zadnjih pedeset godina prekinuo prirodni ciklus zahlađenja: "Zamijetili smo da naglo povišenje temperatura koincidira s jakim povećanjem koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi. Pri tome ne možemo naći nijedan drugi mehanizam ili silu koji bi mogli objasniti tako nagli preokret u prirodnom zahlađenju."

Period zahlađenja Zemlje započeo je prije otprilike sedam hiljada godina. Temperature na području Arktika bile su tokom tog perioda najniže u takozvanom "Malom ledenom dobu", koje je trajalo od 16. do sredine 19. stoljeća. Ključni uzrok polaganog zahlađenja bilo je ljuljanje osovine Zemlje u orbiti, koje polagano varira tokom hiljada godina.

Neki skeptici su tvrdili kako činjenica da se Zemljina os rotacije ljulja bolje objašnjava nedavno globalno zatopljavanje nego ljudske aktivnosti. Ali nova studija pokazuje da to ljuljanje osovine rotacije - koje utječe na količinu sunčeve svjetlosti koju Zemlja prima sredinom ljeta – ustvari objašnjava dugoročni trend hlađenja Arktika, koji se preokrenuo tek u zadnjih pola stoljeća.

Zemlja se hladila za 0,2 Celzijeva stupnja u svakih hiljadu godina. Posljednje desetljeće, međutim, najtoplije je u zadnje dvije hiljade godina s prosječno 1,4 Celzijeva stupnja višom temperaturom nego što bi se očekivalo da se nastavio trend hlađenja.

Kaufman kaže da njegovo istraživanje daje nove dokaze u prilog tvrdnji da ispuštanje stakleničkih plinova, izazvano ljudskim aktivnostima, doprinosi globalnom zatopljavanju: "Mislim da je vrlo važno naglasiti da bi vrlo sporim orbitalnim ciklusima trebalo hiljade godina prije nego što bi Zemlja ponovno doživjela ledeno doba, prije nego što bi kontinent prekrio sloj leda dubok više kilometara. Brzo zatopljavanje, koje sada vidimo, daleko nadilazi svojim tempom promjena bilo kakav trend hlađenja koji bi proizlazio iz prirodnog ciklusa."

Još jedan važan nalaz, kaže Kaufman, dobiven je u suradnji s američkim Nacionalnim centrom za istraživanja atmosfere, koji je simulirao orbitalne varijacije za period od dvije hiljade godina: "Taj je kompjuterski model pokazao iste temperaturne promjene na području Arktika kakve smo i mi dokumentirali geološkim dokazima. Upravo to potpuno slaganje kompjuterskog modela i prirodnih nalaza uvjerilo nas je da se možemo pouzdati u sposobnost modela da simulira učinke faktora za koje znamo da uzrokuju promjenu klime."

Kaufman kaže da je dokaz potpuno nedvosmislen da je sadašnje zatopljavanje Arktika neobično, da staklenički plinovi u tome imaju ulogu, te da je krajnji trenutak da se poduzmu odlučni koraci za smanjenje ispuštanja ugljičnog dioksida. Studiju je provela međunarodna ekipa znanstvenika, a prvenstveno ju je finansirala američka Nacionalna fondacija za znanost.

voanews.com/radiosarajevo.ba