Večeras pomjeramo kazaljke unazad

U nedjelju, odnosno večeras iza ponoći, počinje zimsko računanje vremena, što znači da svoje satove, mobitele i druge uređaje koji vrijeme mjere trebamo pomjeriti za jedan sat unazad.

Formalno, prema zakonskim odredbama koje reguliraju računanje vremena, sat treba vratiti unazad tek u 3.00 u nedjelju, ali većina ljudi to ipak radi ranije u noći, najčešće odlazeći na spavanje.

Prelazak na zimsko računanje vremena većina lakše prihvata nego prelazak na ljetno računanje, kada se sat pomjera naprijed, jer se, zapravo, pomjeranjem nazad dobiva jedan sat više za spavanje ili provod.

Pomjerajući kazaljke na satovima za 60 minuta unazad, ustvari ćemo se vratiti na standardno, „staro računanje vremena“, jer, prisjetimo se, ljetno računanje vremena, gledano historijski, predstavlja inovaciju i promjenu.

Ljetno računanje vremena prvi je put spomenuo veliki američki naučnik i inovator Benjamin Franklin 1784. godine, ali je cijela priča bila uglavnom šaljiva. Njemačka prelazi na ljetno računanje vremena već u toku I svjetskog rata, a Britanija odmah za njom.

Promjene u računanju vremena aktuelne su na sjevernoj i južnoj hemisferi, dok u širokom tropskom pojasu nema potrebe za tim, jer je količina dnevne svjetlosti skoro uvijek ista.

Kada mi sjevernjaci prelazimo na zimsko računanje vremena, onda na jugu prelaze na ljetno računanje. Jugoslavija, a tako i Bosna i Hercegovina, uvela je promjene, odnosno ljetno računanje vremena tek 1983. godine, a još uvijek je moguće na pitanje „Koliko je sati?“ od kakve starine dobiti protupitanje: „Po starom ili po novom?“.

radiosarajevo.ba