Unakažena vizura grada Korčule

Da neodgovornost prema javnom prostoru i kulturno-historijskim vrijednostima grada nije specifičnost samo naše zemlje nego odlika tranzicijske zbilje i kod naših susjeda, govori posljednji primjer izgradnje trgovačkog centra tik pored zaštićene gradske jezgre grada Korčule. Tako danas u pogledu s mora, pored gotičko-renesansne katedrale, stare gradske kamene kućice i zelenila, kulisu grada čini i ogromna betonska građevina koja čini gotovo trećinu te vizure.

Korčula prije izgradnje trgovačkog centra

Da bi stvar bila gora, dozvolu za devastaciju grada Korčule izdao je sam Konzervatorski odjel Dubrovnik, piše Jutarnji list, premda je voditeljica Odjela, Žana Baća, izjavila da se "ne sjeća jesu li ili nisu izdali dozvolu".

Investitor je kompanija Kerum, splitskog gradonačelnika koji je imao ideju da gradi i na samom splitskom Marjanu.

Fani Horvat ne može graditi na Marjanu

Prvobitni opis projekta je glasio "parkiralište s poslovnim centrom", koje bi se protezalo na 7648 kvadratnih metara, ali je krajem prošle godine gradonačelnik Mirko Duhović prenamijenio objekat u trgovački centar Tommy. Kao i kod nas, i u Hrvatskoj nije teško ovakve stvari raditi "po zakonu", te novi trgovački centar ima sve potrebne dozvole.

Sličnih primjera u našem regionu je bezbroj, od destrukcije zagrebačkog Cvjetnog trga, protiv koje ni višemjesečni protesti građana nisu uspjeli učiniti ništa, preko nepripadajućih, ali legalnih, bilborda u centru Sarajeva, beogradskih platana koji "smetaju parkingu", pa do posljednjeg slučaja banjalučkog tzv. Picinog parka u kojem će, po svemu sudeći, niknuti još jedan trgovački centar.

Vezano:

Šta je javni prostor i ko ima pravo na njega?

Amir Vuk Zec: Grad i svijest