Ubod krpelja promijenio mu je život, Dževad danas hoda pomoću štaka

Iako su krpelji najbrojniji u proljeće, tačnije u maju i junu, promjene klimatskih uvjeta omogućavaju razvoj krpelja i tokom ostatka godine.

Zbog svoje uloge u prenošenju velikog broja uzročnika oboljenja, istraživanju krpelja i njihovom značaju pridaje se velika pažnja, kaže prof. dr. Jasmin Omeragić s Veterinarskog fakulteta u Sarajevu.

"Direktne štete izazvane ubodom krpelja manifestiraju se mehaničkim ozljedama i anemijom, te paralizom i toksikozom uzrokovanim lučenjem toksina u organizam domaćina. Indirektne štete su još važnije, prenošenjem drugih uzročnika oboljenja na životinje i čovjeka. Krpelji za svaki razvojni stadij mogu koristiti različite vrste od kojih sisanjem krvi unose uzročnike oboljenja, ako se nalaze u krvi domaćina", kaže Omeragić.

Vrsta Ixodes ricinus koja je najčešća i pojavljuje se na svim područjima BiH može biti vektor protozoa (Babesia spp., Theileria spp.), rikecija (Anaplasma spp., Ehrlichia spp.), bakterija (Borrelia burgdorferi, Francisella tularensis, Staphylococcus aureus) i virusa (TBE virus, OHF virus).

Ubod krpelja Dževadu Pejdahu promijenio je život. Posljednje dvije godine borio se s različitim simptomima misleći kako mu je imunitet oslabio te da se gripa malo odužila.

Nažalost trebalo je mnogo vremena da se ustanovi kako ga je krpelj zarazio bakterijom Borrelia burgdorferi te izazvao Lajmsku bolest.

"Krpelj me ujeo prije dvije godine. Tada su se počeli javljati čudni simptomi, koje nisam vezao za taj ubod. Riječ je o crvenim krugovima koji su se znali pojaviti i nestajati (kasnije ću saznati da su ti krugovi gotovo siguran znak da je došlo do infekcije bakterijom), javljala se s vremena na vrijeme upalna temperatura oko 37,5. Ako se ne liječi faza inkubacije u kojoj se ne primijete snažni simptomi traje i do 9 mjeseci, istina ja sam malo ekstreman i kod mene je to trajalo skoro 2 godine."

Ukoliko se na vrijeme reagira, izvadi krpelj i po potrebi popije terapija, posljedica neće biti, međutim ako se zaraženi organizam ne liječi, bakterija napada srce, zglobove ili mozak, dodaje Pejdah.

"Godinu dana sam mislio da mi je opao imunitet, da imam neku gripu. U zadnjoj fazi meni je buknulo koljeno, a u trenutku mog dolaska na Infektologiju, oteklo je i drugo koljeno. Tada su mi već bile neophodne štake. Ja sam saznao šta mi je kada sam nakon dvije godine vidio na Infektologiji plakat na kojem je jasno opisano kakve mogu biti komplikacije od trenutka ujeda do zadnje faze. Rekao sam doktoru da me je ujeo krpelj i da mislim da su simptomi koje imam upravo zbog toga. Doktor nije mogao vjerovati da sam u životu."

Nakon ustanovljene Lajmske bolesti, Dževadu je terapija pomogla da se Borelija odstrani iz organizma, međutim posljedice su tu u vidu reaktivnog artritisa. On danas hoda uz pomoć štaka i nada se da će vremenom biti bolje.

Uvijek se javiti doktoru

U ovo doba godine u Hitnoj pomoći Kantona Sarajevo obično se evidentira veliki broj pacijenata s ubodom krpelja. Tako je i ove godine, kaže dr. Amela Komilija.

"Česti su ovakvi slučajevi, ipak treba skrenuti pažnju da nije svaki ujed krpelja za hitnu pomoć. Naravno, ako se primijete promjene, treba se obratiti doktoru", ističe dr. Komilija.

Ipak, ako pitate čovjeka koji danas muku muči zbog ujeda krpelja, onda se doktoru treba uvijek javiti.

"Krpelj mora stručno biti izvađen. Znam da to ranije nije bio običaj, ali sada su krpelji nosioci velikog broja bakterija", priča Pejdah.

S obzirom na to da je protekli vikend bio sunčan, za pretpostaviti je da je veliki broj ljudi boravio u prirodi. Stoga imajte na umu da je bitno pažljivo pregledati kompletno tijelo, naročito kod djece. Važno je znati da je krpelju potrebno najmanje 12 sati boravka na domaćinu da bi prenio uzročnike oboljenja.

Krpelja je dobro ukloniti što prije, rizik od infekcije je veći što je boravak krpelja na tijelu duži.

Ukoliko se odlučite sami izvaditi krpelja važno je znati da ne treba žuriti, ne povlačiti ih naglo, ne smije se tijelo krpelja stiskati i gnječiti. Potrebno je uhvatiti krpelja dezinficiranom pincetom, neposredno uz kožu (na mjestu gdje usni aparat krpelja ulazi u kožu) i laganim povlačenjem (rotacijski) izvući krpelja iz kože. Ukoliko u koži ostane rilo, koje se prepoznaje kao sitna tamna tačkica, treba ga odstraniti sterilnom iglom. Nakon odstranjivanja krpelja, mjesto uboda dezinficirati alkoholom i jodom.