Testiranja na životinjama postaju stvar historije

Laboratorijski miš

Biočip koji sadrži stanice ljudske kože uzgojene u laboratoriju i oponaša reakcije tjelesne odbrane na strane hemikalije mogao bi testiranje kozmetičkih proizvoda na životinjama poslati u historiju. Tehnologija koju razvija firma Hurel Corp. uz potporu kozmetičkog diva L’Oreala, naime, zamijenit će testove na miševima i zamorcima kojima se ispituju alergijske reakcije na lijekove i kozmetiku.

Spas za hiljade životinja

Prvi eksperimenti sa biočipom su obećavajući, ali rigorozni testovi tek trebaju odrediti pouzdanost te tehnologije. Prototip testa trebao bi se pojaviti na tržištu u drugoj polovini sljedeće godine. Uz kozmetiku, tehnologija bi se mogla koristiti u testiranju sredstava za čišćenje i pesticida.

Robert Freedman, izvršni direktor Hurela, izjavio je za AP da je prerano govoriti o cijeni čipa, no procjenjuje da je tržište za ovakav test teško oko dvije milijarde dolara godišnje. Kao i druge kozmetičke kompanije, L’Oreal traga za alternativnim testovima kako bi se uskladio sa zakonima EU. Od kompanija se, naime, očekuje da do 2013. godine prestanu koristiti životinje u testiranjima. Tokom godina L’Oreal je znatno smanjio broj ispitivanja na životinjama, no još ih koristi za provjeravnje novih hemikalija.

Glasnogovornica L’Oreala izjavila je da je kompanija mnogo investirala u testove bez životinja tokom proteklih 25 godina, ali je odbila reći koliko je utrošeno na Hurelov čip.

Priznanje za inovaciju

Bude li uspješno primijenjena, Hurelova tehnologija ukinut će potrebu za desecima hiljada testova na životinjama godišnje. Na dobre vijesti reagirala je i PETA, koja je Hurelu dodijelila nagradu Proggy za najbolju naučnu inovaciju u 2010. godini.

Inače, u Hurelu rade na još jednom važnom testu kojim će se utvrđivati toksičnost pojedinih tvari za jetru. S obzirom na to da zdravstvene vlasti ne odobravaju nijedan novi lijek koji je minimalno toksičan za jetru, ovaj bi test mogao biti izuzetno važan za farmaceutsku industriju koja ispituje lijekove na životinjama prije nego što ih pošalje na odobrenje. Testovi na životinjama su dugotrajni, a veliko je pitanje i može li se rekacija kod životinja koristiti za predviđanje ljudskih reakcija. Skraćujući vrijeme, smanjujući troškove i rizik od nepouzdanosti te okrutna testiranja na životinjama, Hurelov test mogao bi za oko 100 miliona dolara (od milijarde koliko prosječno košta cijeli proces) pojeftiniti razvoj novih lijekova.