Svjetski dan veganstva: Životinje nisu za iskorištavanje!

Svjetski dan veganstva obilježava se širom svijeta 1. novembra još od 1994. kada je datum ustanovila Louise Wallis, predsjednica britanskog Veganskog društva, s ciljem skretanja pažnje na suosjećanje i solidarnost sa životinjama. Od tada, ovaj dan služi za promociju etičkih, zdravstvenih i ekoloških aspekata veganske ishrane.

Vegani se hrane samo namirnicama biljnog porijekla, a ne jedu životinje (meso, ribe, školjke...), jaja, mlijeko i mliječne proizvode, med i ostale sastojke životinjskog porijekla, poput želatine ili kavijara.

Često ih nazivaju i pravi ili čisti vegetarijanci. Osim prehranom, vegani i svojim načinom života izbjegavaju učestvovati u iskorištavanju i ubijanju životinja. Ne nose obuću i odjevne predmete od životinjske kože, krzna, vune, svile i perja, koriste kozmetiku i sredstva za čišćenje koji nisu testirani na životinjama, ne posjećuju cirkuse sa životinjskim tačkama i zoološke vrtove te ne kupuju životinje, već ih udomljuju.

Vegani smatraju da sve životinje imaju pravo na život bez da budu iskorištavane od strane ljudi.

Etički i zdravstveni aspekti veganstva

Zbog konzumacije mesa, mlijeka i jaja životinje se rutinski iskorištavaju i ubijaju. Krave koje se uzgajaju za mužnju i kokoši koje se uzgajaju zbog jaja nemilosrdno se ubijaju kada njihova proizvodnja počne opadati. Uzgoj stoke radi proizvodnje hrane dugoročno je neodrživ jer su za stočnu hranu potrebni zemljište, voda, gnojivo i drugi resursi koji bi se inače koristili neposredno za proizvodnju ljudske hrane.

Unošenje životinjskih masti i bjelančevina u organizam uzrokuje srčane bolesti, rak debelog crijeva i pluća, osteoporozu, šećernu bolest, zatajenje bubrega, hipertenziju, pretilost i niz drugih oboljenja. Kravlje mlijeko sadrži idealnu količinu masti i bjelančevina za telad, ali previše za ljude jer za njih nije niti namijenjeno.

A kako žive vegani u Bosni i Hercegovini, gdje se prehrana većinom zasniva na namirnicama životinjskog porijekla, pročitajte ovdje.