Sve što niste znali o marcipanu, svjetski poznatom slatkišu

Marcipan predstavlja svjetski poznat slatkiš, koji se proizvodi od sirove marcipanske mase i šećera.

Sama po sebi, sirova marcipanska masa je najčešće dobija od mljevenih oljuštenih badema, a u rijetkim slučajevima od pistaća. Melju se specijalnim valjcima, a krajnji rezultat je fina pasta.

Slijedeći korak u proizvodnji marcipana uključuje dodavanje šećera u prahu, čija količina igra glavnu ulogu za kvalitet marcipana - što ima više šećera, to je kvalitet niži. Standardi u proizvodnji marcipana ne dozvoljavaju da količina dodatog šećera prelazi količinu sirove marcipanske mase. Nakon što se doda šećer, dobija se gusta i čvrsta pasta, koja je elastična, i može se modelirati u najrazličitijim oblicima i bojama.

Trending

Češki ministar evropskih poslova: BiH ne smije dopustiti da nacionalisti unište njen put ka EU

Grad Libek u Njemačkoj ima dugogodišnju reputaciju u proizvodnji jednog od najkvalitetnijih marcipana u svijetu. Proizvođači iz ovog grada garantuju da količina badema u pasti dostiže skoro 70 posto.

Marcipan je veoma omiljen dio konditorske industrije. Dokaz ovoga je muzej marcipana, koji se nalazi u Sentandreji (predgrađu Budimpešte, Mađarska). Ovaj mali gradić svake godine privlači turiste, koji posjećuju malu slastičarnu muzeja.

Historija marcipana

Porijeklo ove ukusne poslastice je obavijen velom misterije. Poznato je da je još od davnina postojala metoda sjedinjavanja badema sa sokom od šećerne trske u zemljama Mediterana i Indiji. Marcipan su nazivali "hranom bogova".

Vjeruje se da je bio predodređen za halife, oko 800 god. n.e. Tada marcipan nije izgledao kao danas, ali jedno je jasno - pravio se od badema. Dugo kod nas postoji sasvim pogrešna predstava o marcipanu. Desetinama godina se ovom riječju označava slatkiš, sličan čokoladi, koji, u suštini, nema ništa slično sa pravim marcipanom.

Marcipan od badema

Korijene ovog slatkiša treba tražiti na Orijentu. Marcipan se, u prvobitnom obliku, pojavio prije oko 1.000 godina, u istočnim dijelovima Mediterana, a u Evropu ulazi iz Italije.

Dugo se marcipan smatrao zaštitnom markom kraljevskog dvora i aristokrata. Razlog za ovo se nalazi u šećeru, koji je u to vrijeme bio mnogo skup. U XVIII vijeku, međutim, šećer postaje dostupan i običnim ljudima, zahvaljujući intenzivnom gajenju šećerne trske u kolonijama. Tako se marcipan našao i među siromašnijima, ali ni u kom slučaju nije izgubio svoj bljesak i nezamenljive kvalitete.

Sastav marcipana

U sastav marcipana ulaze oljušteni bademi, šećer i jaja. 100 g marcipana sadrži oko 500 kcal, 5.8 g vlakana, 2.5 g masti i 11 g proteina. Marcipan se, prema sadržaju badema, dijeli na dvije vrste. U jednoj vrsti ima oko 30 posto badema, a u tzv. pravom marcipanu je sadržaj badema do 50 posto.

Izbor i čuvanje marcipana

Marcipan je proizvod koji se može naći u većim supermarketima. Obavezno mora biti dobro upakovan i da ima naljepnicu, na kojoj se navode proizvođač i rok upotrebe. Marcipan, pripremljen u kućnim uslovima, ne treba da stoji dugo na sobnoj temperaturi, jer u njemu nema konzervansa iz kupljenog marcipana.

Preporučuje se da se marcipan čuva u kutiji u frižideru, dobro uvijen u foliju. Imajte u vidu da se figure od bademovog marcipana suše na sobnoj temperaturi. Poželjno je napraviti ih prije torte, ali ne više od 5-6 dana prije toga. Tokom ljeta vrijeme treba da bude još kraće.

Upotreba marcipana u kulinarstvu

Marcipan ima široku primjenu u konditorskoj industriji. Koristi se za ukrašavanje različitih torti, slatkiša i sitnih kolača, a figure od marcipana se prave u cijelom svijetu. Vjeruje se da su se, oko 1300. godine, papi Klimentu V servirale različite voćke, napravljene od marcipana, i to stavlja početak na pravljenje različitih figura.

Marcipan se može obojiti bojom za kolače, i vrlo lako se oblikuje, zbog čega je pogodan za dekoraciju torti i slatkiša sa različitom tematikom. Marcipan ulazi u sastav mnogih bombona, medenjaka i kolača. U Njemačkoj su slatkiši od marcipana obavezan dio praznika, najčešće Božića i Uskrsa. Ukusan tradicionalni slatkiš Stollen je najukusniji sa dodatkom komada marcipana.

Priprema marcipana

Ukoliko želite da sami napravite marcipan, ne brinite, jer je zadatak vrlo lak. Potrebno Vam je 350 g mljevenih badema, 175 kristal šećera, 170 g šećera u prahu, 1 jaje, 3 kapi esencije badema, i 2 kašičice soka od limuna. Bademe potopiti u vruću vodu oko 30 minuta, nakon čega ih oljuštiti i ostaviti da se osuše. Potrebno je samljeti ih što je bolje moguće.

Sjediniti ih sa šećerom i oformiti rupu. U sredinu staviti jaje, esenciju i sok od limuna. Miješati dok se ne dobije gusta pasta, pa je sipati na radnu ploču, prethodno posutu šećerom u prahu. Mijesiti rukama dok se ne dobije glatka, homogena smjesa. Ne pretjerivati sa miješenjem, jer će pasta postati masna, i teže će se raditi sa njom. Dobijena količina marcipana je dovoljna da se pokrije torta prečnika ne većeg od 20 cm.

Štetnost marcipana

Marcipan može da bude štetan, samo zbog nekih pojačivača i konzervansa, koji se koriste za njegovu pripremu. Domaći marcipan se sadrži ove pojačivače, pa njegova konzumacija ne nosi ozbiljne prijetnje. Ipak ne treba zanemariti činjenicu da sadrži šećer, čije su štetne posljedice opšte poznate.

Boja za kolače, kojom se boje figure od marcipana, također nije korisna za zdravlje. Zbog toga se konzumacija sličnih slatkiša treba svesti na minimum, piše bonapeti.rs.