Šta učiniti s ovisnošću o društvenim mrežama?

Sve više ljudi provodi previše vremena na svojim mobilnim telefonima. U SAD-u su podignute prve tužbe protiv Facebook & Co. Optužba: Veliki tehnološki koncerni aktivno podstiču ovisnost, posebno djece i omladine.

Ma daj, samo da pogledam još ovaj post! Nije tako zanimljiv? Skrolaj dole, sljedeći je sigurno bolji. Svako ko je na Twitteru,  Facebooku ili TikToku poznaje ovaj impuls. I u sekundi prođe sat-dva vremena. Društveni mediji su sveprisutni. Na pametnom telefonu ili računaru, na poslu ili u slobodno vrijeme mi stalno razgovaramo, stavljamo postove ili konzumiramo tuđe sadržaje.

Ali, to ima i svoje negativne strane. Broj ljudi, koji  previše vremena provode na društvenim mrežama  i konzumiraju previše sadržaja u stalnom je porastu. Samo u Njemačkoj više od šest posto djece i mladih su ovisnici o društvenim mrežama. Prema studiji, koju je u proljeće 2023. objavilo zdravstveno osiguranje DAK, ovo pogađa više od 600.000 dječaka i djevojčica. U studiji se kaže kako je konzumiranje socijalnih medija od strane preko dva miliona adolescenata  "problematično”. Pred displayom oni provode između tri i četiri sata dnevno, znatno više nego prije pandemije korone.

Trending

Nesreća u BiH: Automobil podletio pod teretni voz

Korisno ili štetno?

Da li su društvene mreže đavolji izum? „Njihova uloga je u najmanju ruku ambivalentna", kaže Tobias Dienlin, profesor interaktivne komunikacije na Univerzitetu u Beču. "Postoji puno nebitnih informacija ali ima i važnih sadržaja. I društvene mreže možete koristiti na mnogo različitih načina: možete jednostavno čitati odnosno konzumirati sadržaje a možete ih i aktivno koristiti za komunikaciju." Sve dok se to radi umjereno, sasvim je u redu. Međutim, prekomjerna upotreba postaje sve veći problem za neke korisnike.

Trenutno ne postoji precizna medicinska definicija ovisnosti o društvenim mrežama. "Ali samo zato što nema dijagnoze, ne znači da fenomen ne postoji", kaže Dienlin. Ako upotreba medija postane toliko ekscesivna da više ne možete raditi druge važne stvari, ako želite da ih manje koristite, ali ne možete i ako zbog toga zanemarite socijalne  kontakte, onda se može govoriti o ovisnosti", daje definiciju ovaj medijski ekspert.

01.12.23. 12:31

Ovaj kućanski uređaj nikad ne uključujte u produžni kabal, jedan je od glavnih uzročnika požara

Većina društvenih medija funkcionira po principu poticaja i nagrada. Lajkovi i emoji pružaju pozitivnu potvrdu, a ako vam se ne sviđa jedan sadržaj, možete brzo preći na drugi. „Uvođenje beskonačnog skrolanja (Scrollings) znači da nikada ne možete da završite čitanje, jer se uvijek nudi novi sadržaj", objašnjava Tobias Dienlin. "Ovo je naravno faktor koji vodi ka ekstremnoj ovisnosti, jer se morate aktivno odvojiti od ekrana. Kada završite čitanje knjige, onda je to gotovo. TV emisije također imaju svoj kraj, ali kada ste na mreži, to jednostavno nije slučaj."

Algoritmi mnogih socijalnih medija također osiguravaju da se nama kao korisnicima prikazuju sadržaji, koji su sve više prilagođeni našim interesima, što dodatno otežava pravovremeni prestanak konzumiranja. "Onima, koji teže kontrolišu impulse ili kojima je teže organizirati svoj svakodnevni život, još je teže izaći na kraj s društvenim mrežama”, kaže Dienlin. A za usamljene ljude, autsajdere ili osobe s depresijom, prekomjerna konzumacija socijalnih medija može biti dobrodošao bijeg od stvarnosti: „Zato što nam omogućava da regulišemo svoje raspoloženje i okončamo neprijatne situacije", objašnjava bečki ekspert. "Kada mi je dosadno, kada sam preopterećen, kada se stidim, kada zbog nečeg krivim sebe - uzmem mobilni telefon i konzumiram društvene mreže. I onda to nestaje."

Prekomjerno korištenje socijalnih medija može čak pogoršati postojeće mentalne bolesti kao što su depresija ili poremećaji u ishrani, na primjer ako se aktivno traži odgovarajući sadržaj – a zatim se, zahvaljujući algoritmu koji je to zapamtio, takvi sadržaji sve više pojavljuju.

U SAD-u je nekoliko stotina porodica pokrenulo grupnu tužbu protiv četiri najveće svjetske tehnološke kompanije: protiv kompanije Meta u čijem je sastavu Facebook, kineskog TikTok - provajdera ByteDance, protiv kompanije Alphabet i Snap odgovorne za YouTube i provajdera aplikacije Snapchat. Porodice ih optužuju ne samo da toleriraju ovisnost djece i mladih o društvenim mrežama i medijima, već i da je aktivno promoviraju. Nekoliko američkih školskih okruga pridružilo se tužbi. Tužitelji optužuju ove koncerne da, između ostalog, ne primjenjuju sigurnu provjeru starosti djece i da su uveli neadekvatne mehanizme kontrole za roditelje. Osim toga, korisnicima se nepotrebno otežava uklanjanje profila na socijalnim mrežama.

Dugo je bilo nejasno hoće li se pravni spor uopće voditi. Tehnološki koncerni odbacili su sve optužbe kao neosnovane. Ali sredinom novembra, američka sutkinja je naložila da se tužba prihvati, piše Deutsche Welle.

Koliko je taj korak razuman? Medijski eskpert Dienlin je u nedoumici. "Ovakva tužba prije svega izaziva pažnju a to je, po mom mišljenju, nepotrebno isticati. Zapravo, kao što je često slučaj, sve se mora odvagati. Ako provajderi svoje usluge učine privlačnijima, što je princip i cilj svake profitno orijentisane kompanije, oni automatski podstiču faktor ovisnosti. Korisnik ne može u potpunosti izbjeći odgovornost. Zato morate učiniti dvije stvari: optimirati  tehnologiju i istovremeno obučiti korisnika i pomoći mu."

03.12.23. 08:59

Znate li kako se riješiti glavobolje? Terapeut otkrio jednostavan trik koji je oduševio sve

Strategije protiv prijeteće ovisnosti

Najvažnije je da uvijek kritički preispitujete korištenje socijalnih mreža kako vlastito tako i svoje djece. Važno  je i ograničiti vrijeme za srfanje i odložiti mobilni telefon. Takođe je važno naučiti da postoje alternative pametnim telefonima.

To su, kako kaže ekspert Dienlin:  kretanje, sport, hobiji, prijatelji i dobrovoljni rad.

"Kada visite na smartphonu, to je prvenstveno znak nekog drugog problema, koji opet može stvoriti nove probleme. Prepoznavanje toga je često prvi korak za izlazak iz ovisnosti", zaključuje Tobias Dienlin, profesor interaktivne komunikacije sa Univerziteta u Beču.