Prošlost Antarktika predviđa klimu u budućnosti

Radiosarajevo.ba
Prošlost Antarktika predviđa klimu u budućnosti
Glečeri i stijene na Antarktiku

Novi klimatski zapisi dobiveni na Antarktiku tokom ekspedicije Glacijalna historija Wilkes Landa, pokazuju da je prije otprilike 53 miliona godina Antarktik imao toplu, suptropsku klimu.

Polovi uveliko kontrolišu globalnu klimu. Ogromni ledeni pokrivači na Antarktiku ponašaju se kao ogledala, odbijajući Sunčevu energiju i moderirajući svjetske temperature. Rast i nestajanje ledenih pokrivača pridonose promjenama u nivou mora i utiču na okeansku cirkulaciju, koja reguliše klimu prenoseći toplinu po planetu, piše portal znanost.com.

Uprkos njihovim današnjim hladnim temperaturama, polovi nisu uvijek bili prekriveni ledom. Novi klimatski zapisi dobiveni na Antarktiku tokom nedavnog Integriranog programa bušenja okeana (IODP) ekspedicije Glacijalna historija Wilkes Landa pokazuju da je prije otprilike 53 miliona godina Antarktik imao toplu, suptropsku klimu. Tokom istog perioda poznatog i kao period "staklenika" ili "zimskog vrta" nivoi atmosferskog CO2 premašivali su današnje za deset puta.

Tada je, odjednom, bujan okoliš Antarktika promijenjen u današnje ledeno carstvo. U samo 400 hiljada godina – u tren oka, geološki gledano – koncentracije atmosferskog ugljičnog dioksida su se smanjile. Globalne temperature su se smanjile. Razvili su se ledeni pokrivači, a Antarktik je okovan ledom.

Sedimenti govore sve
Kako je do ove promjene došlo tako naglo i koliku stabilnost možemo očekivati od ledenih pokrivača u budućnosti? Kako bi odgovorili na ova pitanja, međunarodna skupina naučnika uključena u ekspediciju Glacijalna historija Wilkes Landa provela je dva mjeseca na naučno-istraživačkom brodu Jodies Resolution početkom 2010-, vadeći geološke uzorke s morskog dna u blizini obale Antarktika. Iako su morali savladavati sante leda, snažne polarne vjetrove, snijeg i maglu, uspjeli su dobiti oko 2000 metara sedimentne jezgre.

"Ovi sedimenti ključni su za naše istraživanje jer čuvaju historiju antarktičkog ledenog pokrova", primjećuje dr. Carlota Escutia iz Istraživačkog vijeća Španjolske sa CSIC univerziteta u Granadi koja je vodila ekspediciju zajedno sa dr. Henkom Brinkhuisom sa Univerziteta u Utrechtu u Holandiji. "Možemo čitati te sedimente kao historijsku knjigu", objašnjava Brinkhuis. "I ova je knjiga stara 53 miliona godina i daje nam nezapamćen zapis o formiranju ledenih pokrivača i njihovoj interakciji sa promjenama klime i mora."

Od staklenika do zamrzivača

Wilkes Land je regija Antarktika ravno u smjeru juga od Australije i vjeruje se da je jedna od klimatski osjetljivijih regija polarnog kontinenta. Novi geološki uzorci sakupljeni tokom ekspedicije u Wilkes Landu IODP-a jedinstveni su jer nam daju prvi direktni zapis u svijetu o rastu i nestajanju leda u ovoj regiji Antarktika. Kad ih kombiniramo, geološki uzorci pričaju priču o promjeni Antarktika iz toplog, stakleničkog svijeta bez leda do hladnog, suhog, ledom prekrivenog svijeta "zamrzivača". Sedimenti i mikrofosili sačuvani unutar uzoraka dokumentiraju početak hlađenja i razvoja prvih ledenjaka na Antarktiku te rast i povlačenje ledenih pokrivača Antarktika. Uzorci s jednog nalazišta slični su tri prstena – nezapamćene naizmjenične trake svijetlih i tamnih sedimenata čuvaju sezonsku promjenjivost posljednjeg povlačenja leda koje je počelo prije 10 hiljada godina.

Razumijevanje ponašanja antarktičkih ledenih pokrivača ima temeljnu ulogu u našoj mogućnosti izrade jasnih i učinkovitih globalnih klimatskih modela koji se koriste kako bi predvidjeli klimu u budućnosti. "Ovi modeli oslanjaju se na ograničenja nametnuta podacima dobivenim na terenu", ističu voditelji ekspedicije. "Mjerenje parametara kao što su starost, temperatura i koncentracija ugljičnog dioksida pružaju nam dragocjene unose koji nam pomažu povećati tačnost ovih modela. Što više ograničimo modele, bolje će se realizirati – i bolje možemo predvidjeti ponašanje ledenih pokrivača."

Šta dalje?

Naučna skupina sada se upušta u višegodišnji proces analiza na obali kako bi bolje istražili uzorke iz Wilkes Landa. Određivanje starosti i hemijska istraživanja između ostalih analiza trebale bi riješiti promjene antarktičke klime tokom besprimjerno kratkih vremenskih razdoblja (od 50 do 20 hiljada godina). Podaci sakupljeni tokom ekspedicije u Wilkes Landu dopunit će prethodna istraživanja operacijama bušenja vođenim u drugim dijelovima Antarktika tokom posljednjih 40 godina. Zajedno s njima, ovo će istraživanje omogućiti važna ograničenja starosti kod modela razvoja i evolucije antarktičkih ledenih pokrova, time stvarajući temelj za modele ponašanja ledenih pokrivača u budućnosti i polarne klimatske promjene.

net.hr/radiosarajevo.ba


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije