Mirisna čuvarica i kraljica jeseni: Zašto je dunja "zlatna jabuka" zdravlja?

Neki historičari smatraju da je upravo dunja, a ne jabuka, bila zabranjeno voće u rajskom vrtu. Ovo mirisno voće stoljećima se povezuje s ljubavlju, plodnošću i dugim životom. U staroj Grčkoj bila je posvećena božici Afroditi, a mladenci su uoči vjenčanja morali pojesti dunju kako bi njihov brak bio sretan i bogat potomstvom.

No, iza romantičnih legendi krije se i naučno potvrđena istina – dunja je jedan od najzdravijih jesenskih plodova.

Kada dozrijeva?

Dunja raste na stablu visokom do četiri metra. U proljeće procvjeta ružičasto-bijelim cvjetovima, a tokom jeseni pretvara se u prepoznatljive plodove zlatnožute boje. Po obliku podsjeća na krušku, ali je kvrgavija, čvršća i najčešće nije pogodna za konzumaciju u sirovom obliku zbog trpkog okusa. Sezona berbe započinje u septembru i traje do kasne jeseni. Upravo tada su plodovi najmirisniji, a njihov se intenzivan miris često koristi i kao prirodni osvježivač prostora – dovoljno je jednu dunju staviti na policu ili u ormar i cijela će prostorija zamirisati.

Trending

Preminuo Nisvet Žerić, čovjek čija je ratna fotografija postala simbol otpora

Nutritivno bogatstvo dunje

Dunja je niskokalorično voće – u 100 grama ima samo 56 kcal, što je čini idealnim izborom za sve koji žele smanjiti unos kalorija, a pritom se zdravo zasladiti.

Sadrži:

• Vitamini – vitamin C u znatnoj količini, kao i vitamine B kompleksa (tiamin, riboflavin, piridoksin)
• Minerali – kalij, magnezij, željezo, bakar i cink
• Vlakna – potiču probavu i pomažu kod mršavljenja
• Antioksidanse – kvercetin, rutin, kempferol i derivate kofeinske kiseline

Zahvaljujući ovakvom sastavu, dunja ima protuupalno, antimikrobno, antifungalno, diuretsko i hepatoprotektivno djelovanje.

U narodnoj medicini dunja se oduvijek koristila za pomoć kod liječenja probavnih tegoba, tuberkuloze i bolesti jetre. Danas naučnici potvrđuju njene učinke, a moderna istraživanja sve više otkrivaju njenu snagu.

Dokazano pomaže kod:

• proljeva, crijevnih infekcija i čira na želucu
• bolesti jetre i probavnog trakta
• respiratornih tegoba i kašlja
• anemije i slabokrvnosti
• stresa i nesanice
• jačanja imuniteta i prevencije raka
• Visok sadržaj antioksidansa pomaže u borbi protiv slobodnih radikala, čime dunja usporava starenje ćelija i smanjuje rizik od kroničnih bolesti. Redovna konzumacija može pridonijeti snižavanju lošeg kolesterola, a zahvaljujući mineralima poput željeza i bakra, potiče proizvodnju crvenih krvnih ćelija i poboljšava cirkulaciju.

Sjemenke i listovi – prirodna apoteka

Dunja nije vrijedna samo zbog ploda – njene sjemenke i listovi također imaju sjajna svojstva. Sjemenke dunje bogate su sluzima koje hidratiziraju i štite kožu. Koriste se za pomoć pri liječenju ispucale i suhe kože, opeklina, rana i dekubitusa, piše Ordinacija. U kozmetici se sve češće dodaju kremama i losionima.

Čaj od sjemenki pomaže kod nesanice, stresa, upala usne šupljine i bolova u grlu. Ako se pije ohlađen, može se koristiti i za ublažavanje kožnih problema. Čaj od lišća preporučuje se kod proljeva (osobito u djece) i kod akni.
Losion od kožica dunje tradicionalno se koristi protiv bora – jednostavno se kožice namaču u rakiji, a potom se dobiveni tonik nanosi na lice.