Kolera: Kako i čime protiv zaraze

Radiosarajevo.ba
Kolera: Kako i čime protiv zaraze
Haiti: Pružanje pomoći oboljelima od kolere

Kolera, potencijalno fatalna bolest je u skorije vrijeme prvi put otkrivena tokom prošlog mjeseca u Artibonite regiji, u centralnom Haitiju. Od tada je umrlo preko hiljadu ljudi, a prijavljene su i stotine slučajeva oboljenja širom Haitija. Ljekari tvrde kako je jedan od glavnih uzroka kolere onečišćena voda, kao što je rijeka Artibonite, koja je bila onečišćena fekalijama, a jedan je od rijetkih izvora "pitke vode" u regiji.

Nakon Haitija, i Dominikanska Republika je prijavila prvi slučaj kolere. Oboljeli je haićanski doseljenik, koji se nedavno vratio iz posjete domovini, saopćeno je iz Ministarstva zdravlja Dominikanske Republike. Dominikanske vlasti su i zatvorile granicieda bi spriječile širenje kolere iz Haitija.

Oboljeli, 32-godišnji građevinski radnik, smješten je u izolaciju u bolnici gradu Igeji na istoku zemlje gdje prima terapiju. Poput Haitija, i Dominikanska Republika nije imala zvanično zabilježen slučaj kolere u više od 100 proteklih godina.

Kolera potiče i endemna je u Indijskom podkontitnentu, a rijeka Gang služi kao rezervoar infekcije. Bolest se iz tih područja širila trgovačkim putevima u Rusiju i zapadnu Evropu, a zatim u Sjevernu Ameriku. Do sada je zabilježeno sedam pandemija i nekoliko izbijanja:

* 1816-1826 - prva pandemija kolere
* 1829-1851 - druga pandemija kolere
* 1852-1860 - treća pandemija kolere
* 1863-1875 - četvrta pandmeija kolere
* 1881-1896 - peta pandemija kolere
* 1899-1923 - šesta pandemija kolere
* 1961-1970-ih - sedma pandemija kolere

Šta je zapravo kolera
Kolera je kratkotrajna, akutna infekciozna bolest koju uzrokuje Vibrio cholerae karakterizirana obilnim, bezbolnim, vodenastim proljevima, povraćanjem i simptomima dehidracije.

U endemskim se područjima epidemije obično pojavljuju za vrijeme toplih mjeseci, a incidencija je najveća u djece; u novozahvaćenim područjima epidemije se mogu pojaviti u bilo koje doba godine, a sve su dobne skupine jednako osjetljive. Osjetljivost na infekciju varira i najveća je kod osoba s krvnom grupom 0.

Čovjek je rezervoar infekcije te se kolera prenosi sa čovjeka na čovjeka preko okoline. Izvor infekcije su bolesne osobe sa tipičnom ili atipičnom kliničkom slikom ali i oni s inaparentnom (neizraženom) infekcijom, kliconoštvo je kod kolere kratkotrajno (sedam do mjesec dana, rjeđe više). Prijenos najčešće nastaje pijenjem zagađene (stolica, izbljuvak) vode, ali je moguć i prijenos preko hrane, prljavih ruku i ostalih predmeta. Kolera se javlja u krajevima sa niskim higijenskim standardom i lošom opskrbom vode. Imunitet je kratkotrajan nakon preboljele kolere, tako da su moguća ponovna javljanja bolesti kod iste osobe.

Klinička slika
Inkubacija traje od nekoliko sati do nekoliko dana (najčešće dva do tri dana), bolest se može manifestirati različito od blagog oblika bolesti do klasične kliničke slike, a može proći i inaparentno. Blagi slučajevi bolesti se ispoljavaju najčešće kao lagani proljevi, nisu problem u kliničkom smislu ali mogu biti značajni u smislu širenja infekcije.

Klasična klinička slika je karakterizirana naglim početkom, povraćanjem i proljevima koji ubrzo postaju kao voda u kojoj se kuhala riža, ovaj oblik bolesti se može podijeliti u tri stadija: stadij evakuacije počinje s nekontroliranim bezbolnim proljevima koji brzo gube izgled normalne stolice i postaju kao voda u kojoj se kuhala riža (zbog krpica epitela koje u njoj plutaju), dolazi do gubitka elektrolita zbog čega se javljaju grčevi u mišićima. Žeđ, iscrpljenost, cijanoza kože i ostali simptomi dehidracije su također prisutni.

Ovaj stadij traje 5 - 12 sati, a onda počinje stadij kolapsa (stadium algidum). Bolesnik polako slabi i kolabira, postaje letargičan, vratne su vene kolabirane, koža je hladna ljepljiva i tamna, cijanoza jače izražena, temperatura je niža od normale, puls je jedva mjerljiv, a tlak može pasti na vrlo niske vrijednosti (70 - 40 mmHg). Bolesnik može upasti u bubrežno zatajenje sa uremijom koja može završiti fatalno, ipak 50% bolesnika se počne oporavljati i ulazi u stadij reakcije. U ovom stadiju se bolesnikovo stanje poboljšava tlak i cirkulacija se vraćaju na normalu, kao i izlučivanje mokraće, temperatura i boja kože, dok stolice ponovo postaju fekulentne.

Ponekad bolest može završiti smrtno i prije pojave proljeva (cholera sicca) zbog dehidracije usljed sekrecije u crijevo. Također postoje i abortivni oblici u kojima bolest počinje klasično ali brzo završava izlječenjem. 50% trudnih žena doživi pobačaj za vrijeme bolesti.

Dijagnostociranje

Dijagnoza bolesti se temelji na osnovu kliničke slike u okviru epidemija. Mikrobiološka dijagnostika nalazom uzročnika u stolici bolesnika ili rektalnom brisu potvrđuje dijagnozu, identifikacija bio- i sero-tipova se rjeđe izvodi. Neke vrste E. Coli, salmonela i šigela mogu izazivati koleri slične simptome.

Od laboratorijskih nalaza javljaju se znakovi gubitka elektrolita, povišenje hematokrita, acidoza i niska koncentracija bikarbonata.
Kod djece se mogu vidjeti neke kliničke manifestacije koje se ne mogu vidjeti kod odraslih: poremećaji osjeta, visoka temperatura, konvulzije itd.

Uz savremenu terapiju koja se počne provoditi brzo i adekvatno, oboljeli imaju dobru prognozu te nijedan takav bolesnik ne bi smio umrijeti. Bez liječenja je smrtnost između 30 i 80%.

Liječenje

Osnova terapije je nadoknada tekućine i elektrolita koji se gube stolicom bilo (u lakšim slučajevima) na usta ili, češće, intravenoznim infuzijama.

Bolesniku od kolere se daju tetraciklini 4 x 500 mg u prva tri dana, ova terapija smanjuje trajanje proljeva i količinu stolice, te skraćuje trajanje izlučivanja uzročnika.

Prevencija
Prevencija od bolesti je kompleksna i uključuje sanitaciju okoline, visoki nivo lične higijene, adekvatnu opskrbu vodom i kanalizaciju. Korištenje flaširane vode, izbjegavanje sirovog povrća i slabo kuhanih morskih plodova u hrani također pomaže. Vakcinacija nije pokazala dobre rezultate (imunizacija traje maksimalno tri mjeseca i uspješna je tek kod 50% vakcinisanih).

Kolera je karantenska bolest (izolacija i prijava bolesnika), koja zahtjeva kućni nadzor nad osobama koje su bile u kontaktu sa bolesnima + tetraciklini 2g u četiri dnevne doze kroz dva dana i uzimanje stolice za analizu. Istovremeno se mora vršiti i dezinfekcija rublja, posteljine i sl.

radiosarajevo.ba


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije