Koja hrana izaziva ovisnost?

Naučnici su se dugo pitali može li se postati ovisnikom o hrani. Bilo je izvješća o tome da ljudi gube kontrolu oko toga koliko jedu ili da osjećaju simptome ovisnosti kada naglo prekinu, baš kao što se događa kod suzdržavanja od alkohola i droge, piše CNN.

Prvi put je skupina stručnjaka proučila koje vrste hrane mogu izazvati najviše ovisnosti. U istraživanju je sudjelovalo 520 ispitanika, studenata sa univerziteta Michigan i odraslih osoba koje su konzumirale 35 vrste hrane, od pizze do brokule i pritom odgovarale na pitanja misle li da im je problem kontrolirati količine svake pojedene vrste, prenosi Hina. 

Na vrh liste ovisnosti isplivale su pizze, čokolada, čips, kolačići, sladoled i prženi krompirići, sve što se smatra prerađenom hranom. Slijedili su sir i slanina, što nije prerađena hrana, ali je bogata mašću i solju.

"Slično načinu na koji se obrađuje droga kako bi povećala svoj potencijal izazivanja ovisnosti, tako se, prema studiji, pokazalo da i prerađena hrana može biti hotimice obrađena da izazove ovisnost dodavanjem masnoća i oplemenjenih ugljikohidrata, poput šećera i bijelog brašna", rekla je autorica studije Erica Schulte u časopisu Plos One.

Naučnici su procjenjivali rizik ovisnosti prema ljestvici koju je sastavila vodeća autorica studije Ashley Gearhardt i naziva se Yale Food Addiction Scale.

Iako sva hrana nema potencijal da izazove ovisnost, "ključno je razumijeti koja ga hrana ima", rekao je profesor psihologije na sveučilištu Wesleyan University. "Svi uvijek negdje žurimo i hrana je sve dostupnija, ali treba paziti što ćemo usput zgrabiti", kaže Robinson. Objašnjava da šaka badema i 'milkshake' mogu imati jednak broj kalorija, no njihovi učinci na mozak i 'nagradu' razlikuju se i vjerojatnije je da ćete se vratiti po 'milkshake'.

Mnogi simptomi ovisnosti o hrani izgledaju kao i ovisnost o drogi, uključujući i to da je ljudi trebaju sve više i više kako bi postigli isti učinak. Iako 'skidanje' s nekih vrsta hrane nije tako teško kao kod heroina i kokaina, može se javiti razdražljivost i tjeskoba.

A prvi je korak, baš kao i kod svake ovisnosti, priznati da postoji problem, naglašava Robinson.