Ko će prvi do 'Božije čestice'

Najveći i najskuplji naučni uređaj na svijetu, pet milijardi eura teški LHC (Veliki hadronski sudarač) “muči” se s električnim instalacijama. Zbog naizgled banalnih kvarova početak rada tog “uređaja za Veliki prasak”, smještenog u CERN-u (Europski centar za nuklearna istraživanja), odgođen je za novembar.

Nestrpljivi fizičari

Dok jednom ne smrkne, drugom ne svane, kaže stara poslovica. Tako je na “tegobama” koje pogađaju europski LHC počeo profitirati njegov američki konkurent Tevatron u Femilabu. Naime, dok se inženjeri trude uskladiti sve dijelove LHC-a, Fermilabu se pridružio dio nestrpljivih fizičara iz CERN-a.

Proteklih godina svi su putevi fizičara vodili u CERN gdje je 10. septembra 2008. godine uz veličanstvenu pompu počeo s radom LHC. 10 dana kasnije zbog kvara na električnim instalacijama jednog supravodiljivog magneta divovski je stroj prestao s radom. Ponovno puštanje u rad LHC-a bilo je najavljeno za april, zatim za juni, pa je novi termin bio septembarte sada novembar.

Hrvatsko-francuski fizičar dr. Daniel Denegri (68) smatra da su poteškoće s kojima se susreće LHC gotovo normalne.

Rad u tri smjene

"Pažljivom inspekcijom otkriveni su još neki manji kvarovi, a svi popravci dosad stajali su oko 30 milijuna eura. To su veliki novci, ali treba imati na umu da cijeli LHC stoji koliko i sedmica boravka Amerikanaca u Iraku", rekao je hrvatsko-francuski fizičar dr. Daniel Denegri (68) naglasivši da inženjerski timovi u CERN-u rade neprekidno u tri smjene svih sedam dana u tjednu kako bi se otklonili svi nedostaci.

Istovremeno, američki fizičari na Tevatronu intenzivno tragaju za Božjom česticom.

"Mi se s Amerikancima istodobno takmičimo i surađujemo. Počne li LHC s radom u studenome ove godine, naše su šanse mnogo veće", zaključio je Denegri.

jutarnji.hr/radiosarajevo.ba