Gušenje u plastičnim kesama

U BiH se godišnje potroši više od milijardu plastičnih kesa, što nas čini jednom od najzagađenijih zemalja u regionu. Prosječni potrošač dobije oko 25 kesa mjesečno pri kupovini, a da ih uopšte ne zatraži.

Problem je višestruk. Iako se jednostavno mogu reciklirati, taj proces skoro pa ne postoji jer je proizvodnja nove kese mnogo jeftinija nego proces reciklaže. Težinski su veoma lagane, posebno tanke plastične kese koje i jesu najveći problem, pa je teško i prikupiti značajniju količinu za reciklažu. Na velikoj većini deponija ne postoje sortirni i reciklažni centri, pa odbačene plastične kese završavaju zajedno sa ostalim otpadom.

Supermarketi ih zbog niske proizvodne cijene (cca 0,02 KM) knjiže kao trošak i distribuišu besplatno u velikim količinama. Doda li se tome period njihove razgradnje od nekoliko stotina godina, ne mogu se ni zamisliti dugoročne posljedice ovakvog nekotrolisanog korištenja plastičnih kesa.

Negativne strane masovnog korištenja plastičnih kesa se mogu vidjeti na svakom koraku – rijeke prepune plastičnih kesa, drveća ukrašena ovim malim čudovištima, koja mogu biti fatalna i za životinjski svijet. Česti su slučajevi gdje životinje ugibaju tako što se upletu u plastične kese ili ih progutaju.

Alternativa polietilenu?

U vezi sa ovim problemom smo konsultovali Sinišu Bencuna, projekt menadžera u Centru civilnih inicijativa http://www.cci.ba/, koji smatra da bi najefikasnije rješenje u korist ekologije bila bi zabrana proizvodnje, odnosno u praktičnim smislu uvođenje takse na plastičnu kesu, čime bi ona postala nepristupačna za kupca i sama sebe zabranila. Međutim, pitanje je koliko zaista postoji spremnost društva na ovakav korak.

'Mi zagovaramo rješenje kojim bi se uvele naknade za proizvođače i uvoznike po principu "zagađivač plaća", te naknade slivale bi se u entitetske okolišne fondove, a odatle finansirali podsticaji za proizvodnju biorazgradivih kesa, kvalitetnih (debelih) plastičnih kesa, izmjenu tehnologije i druge okolišne projekte. Trenutno radimo na nacrtu uredbe koja bi regulisala ovu oblast, i ponudit ćemo je nadležnim ministarstvima, privrednim komorama, proizvođačima i drugim zainteresovanim stranama na usaglašavanje.', izjavio je Siniša Bencun.

Također, Centar civilnih inicijativa u okviru aktivnosti na ovom polju koje finansira EU, organizovao je i niz štandova u tržnim centrima u većim bh gradovima na kojima su građane pozvali da odbiju plastičnu kesu, te svojim potpisom podrže donošenje propisa, i time dobiju i prikladan eko-ceker za višekratnu upotrebu i brošuru sa osnovnim informacijama o štetnosti plastičnih kesa. Trenutne reakcije građana na licu mjesta, govori Siniša Bencun, su bile veoma pozitivne, sa komentarima 'Ovo je trebalo odavno učiniti, dobro se neko sjetio, zatrpaše nas plastične kese...', itd, međutim, kako priznaje, iskustvo govori da su loše navike kod građana toliko usađene da bi vrlo teško bilo računati samo na utjecaj svijesti, a dobiti brz rezultat.

Većina njih će ponovo uzeti plastičnu kesu u marketu, i to nesvjesno, svi smo se navikli da plastične kese već postoje u trgovinama i jednostavno nam bivaju ugurane u ruke, a više nas niko u trgovini i ne pita da li uopšte želimo kesu.

Kome je stalo do toga da rješenja ne ostanu isključivo u sferi teorije?

'DM je nakon objave naše Analize o upotrebi plastičnih kesa u BiH pristupio sopstvenom projektu za suzbijanje upotrebe plastičnih kesa, i mi to pozdravljamo. Tempo MAXI koristi razgradive plastične kese koje se razlažu u periodu od 4 godine, ali ih i dalje nekontrolisano distribuiše u svojim marketima. Pozvat ćemo i ostale lance supermarketa na potpisivanje memoranduma o razumijevanju, čime bi se oni obavezali na sopstvene akcije za smanjenje korištenja plastičnih kesa u BiH, kroz bodove i popuste kupcima, dijeljenje cekera i druge promotivne metode. Pokrenuli smo i web site www.plasticnekese.net, kojim također želimo privući pažnju građana na ovaj problem.', zaključio je Siniša Bencun.

DM-ov doprinos

Upoznati smo sa činjenicom da je DM dobar primjer firme koja aktivno radi na napuštanju tradicije masovnog korištenja plastičnih kesa, koje, kako generalno, pa tako i u našoj zemlji, predstavljaju veliki ekološki problem, stoga smo kontaktirali njihovu marketing službu, gdje smo saznali na koji se to način oni bore sa ovim problemom i kakve rezultate postižu.

Njihova posljednja u nizu društveno odgovornih akcija bila je kampanja pod nazivom ''Ja čuvam okolinu'' provedena u periodu juli-august 2011.  Ovom kampanjom građani su bili pozvani da koriste trajna rješenja, odnosno cekere prilikom kupovine umjesto jednokratnih plastičnih vrećica. 

Odabirom cekera građani su imali priliku da aktivno doprinesu čišćoj okolini, kao i smanjenju odlaganja otpada u prirodi.  

Isto tako su odnedavno u DM prodavnicama plastične vrećice zamijenjene onim izrađenim od recikliranog materijala, a i Katalog Express, njihov akcijski letak koji objavljuju svakih petnaest dana, štampaju na recikliranom novinskom  papiru. 

Kao i u drugim zemljama DM grupe, tako i u Bosni i Hercegovini, ova firma pridaje veliku važnost društveno odgovornom poslovanju. Tema očuvanja okoliša svakim danom dobija sve više na važnosti,  jer se odnosi na sve nas i tiče se generacija koje dolaze, te su se i ideje za različite aktivnosti rodile na osnovu konsultacije sa sestrinskim firmama iz koncerna, kao i iz prepoznavanja potreba naše zemlje. 

U posljednjoj kampanji na temu očuvanja okoliša "Ja čuvam okolinu" za samo mjesec dana prikupljeno je 2,3 tone plastičnih vrećica namijenjenih za reciklažu i podijeljeno više od 10.000 komada pamučnih cekera.

'Vjerujemo da ovaj podatak govori u prilog ekološkoj osviještenosti naših sugrađana, međutim nadamo se da će ona u budućnosti postati još veća.', saopćila nam je Aida Delić-Kadrić, asistentica marketinga u DM-u.

Što se tiče budućih projekata, saznajemo da za period mart/april planiraju još jednu društveno odgovornu kampanju na temu zaštite okoliša.

I za kraj - klikom ovdje možete podržati donošenje propisa u RS i FBiH koji će regulisati promet plastičnim kesama u cilju smanjenja njihove upotrebe i očuvanja okoliša.