Kompleksan problem / Evropska sedmica borbe protiv pretilosti: Kakva je situacija u BiH

27. 05. 2022. u 11:12:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 0

Savremeno javno zdravstvo suočeno je s pandemijom hroničnih nezaraznih bolesti.

To se objašnjava sve većom industrijalizacijom i ekonomskim razvojem, te globalizacijom tržišta prehrambenih proizvoda, što je uzrokovalo promjene u načinu života, naročito smanjenju fizičke aktivnosti i promjenama tradicionalnih prehrambenih navika.

Ovo ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) u povodu Evropske sedmice borbe protiv pretilosti, koja je u toku do kraja ovog mjeseca.

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije

"Nepravilna prehrana uz sjedilački način života i posljedičnu pretilost, vodeći su etiološki faktori rizika za razvoj brojnih hroničnih oboljenja. S druge strane, pravilnom prehranom i umjerenom fizičkom aktivnošću moguće je prevenirati pretilost, očuvati zdravlje i spriječiti razvoj niza bolesti, kao što su bolesti srca i krvnih sudova, hipertenzija, moždani i srčani udar, inzulinska rezistencija, dijabetes tip II, neke vrste karcinoma (debelog crijeva, maternice, dojke,..), depresija, osteoporoza, kaže Maja Jonjić - Trifković, nutricionistica INZ-a.

Podaci koji se obrađuju u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO/WHO) procjenjuju stanje po zemljama i vrlo je zanimljivo spomenuti da su zemlje s preko 30 posto populacije s povećanim indeksom tjelesne mase (ITM, engleski BMI - Body Mass index) Katar sa 43 posto, Kuvajt 38, Ujedinjeni Arapski Emirati 39,2, SAD 32... Procjene za BiH se kreću oko 17 posto, za Hrvatsku oko 22, za Sloveniju 24, a za Srbiju 18,5 posto.

Uloga roditelja u prevenciji pretilosti kod djece 

Roditelji su vrlo važne osobe u razvoju i rastu djeteta jer predstavljaju glavnu ulogu u oblikovanju životnih navika djeteta. Kroz odrastanje djeca od roditelja usvajaju prehrambene navike, pravilan odabir i unos hrane, fizičku aktivnost, kretanje i boravak izvan kuće. 

Nasljedni faktori mogu uključivati brzinu metabolizma, način raspoređenosti masnoća, energetsku reakciju na pretjerano jedenje itd. Ukoliko se u obitelji konzumira i preferira pravilna prehrana, velika je vjerojatnost da će dijete zadržati i prakticirati takve zdrave prehrambene navike i u budućnosti.

Vrlo je važno da roditelji djecu od rođenja uče zdravim navikama kako bi i sami znali i mogli prepoznati zdravu od nezdrave hrane koja bi mogla loše utjecati na njihovo zdravlje, na taj način roditelji bi trebali poslužiti kao pravi primjer svojoj djeci.

Problem modernog života

Zaposleni roditelji često nemaju dovoljno vremena za pripremanje zdravih obroka kod kuće te se vrlo često baziraju na naručivanje gotove, brze hrane, ne razmišljajući kakav utjecaj takav način prehrane ima na njihovo dijete i njegovo zdravlje općenito.

Konstantno konzumiranje gotove i brze hrane loše utječe na organizam i odraslih i djece što u jednom trenutku može dovesti do pretjeranog nakupljanja masnog tkiva i do razvoja brojnih hroničnih nezaraznih oboljenja, navodi se.

"Nedovoljna fizička aktivnost kod djece također je važan uzrok pretilosti. U današnje se vrijeme djeca druže vrlo malo, a mnogo vremena provode gledajući televiziju ili igrajući kompjuterske igrice, a uz to dolazi do konzumacije grickalica i slatkiša. Kako bi se spriječila prekomjerna  težina djeteta, bilo bi poželjno odrediti vremenska pravila koja se odnose na gledanje televizije i igranje kompjuterskih igrica zbog kojih djeca najviše vremena provode sjedeći i ne krećući se", ističe Jonjić - Trifković.

Pubertet je životno razdoblje od posebne važnosti u kojem se događaju razne promjene metabolizma, a te promjene mogu biti praćene i nezadovoljstvom sobom, vlastitim izgledom te okolinom, a posljedica svega može biti poremećaj u prehrani.

U ovom životnom razdoblju djeca često odlaze na druženja izvan kuće sa svojim prijateljima, a to može rezultirati nepravilnom prehranom. Dostupni su razni ugostiteljski objekti koji nude brzu gotovu hranu koja je kalorična, što privlači mlade, ali i djecu.

Savjeti za zdravu i pravilnu prehranu

Nutricionistica INZ-a kaže da se savjeti za pravilnu prehranu se sastoje od nekoliko jednostavnih pravila - neka Vaša prehrana bude raznolika, raznobojna i sezonska. Vodite računa da ne pretjerate s količinom dnevno unesene hrane (bez duplih porcija i dodatnih grickanja, zaslađivanja obroka i pića itd. Dnevni unos hrane rasporedite u tri glavna obroka i dva međuobroka.

"Jedite bar pet porcija voća i povrća dnevno (jedna porcija stane u šaku). Redovno doručkujte i nemojte preskakati obroke. Potrudite se unaprijed planirati i pripremati zdrave obroke kod kuće te uključite djecu u pripremu zdravih obroka. Za večeru birajte lagana, lako probavljiva jela, a večerajte najmanje tri sata prije spavanja. Svedite unos industrijski prerađene hrane, brze hrane, pržene i masne hrane, slatkiša, gaziranih sokova, zaslađenih napitaka i alkohola na minimum. Umjesto sokova birajte vodu, bar osam čaša na dan. Umjesto slatkiša birajte orašaste plodove, nezaslađeno sušeno i svježe voće i izbjegavajte dosoljavanje hrane, navodi Jonjić – Trifković.

Liječenje pretilosti

Pretilost je kompleksan problem, a vrlo često su uz pretilost prisutna i neka prateća oboljenja (inzulinska rezistencija, dijabetes tip II, kardiovaskularna oboljenja,…) pa je liječenju potrebno pristupiti i s tog aspekta uvođenjem adekvatne dijetoterapije, kažu iz INZ-a.  

Zdravstveno prihvatljiva dijeta treba postići da kalorijski unos bude manji od potrošene energije, da prehrambena vrijednost namirnica osigura normalno funkcioniranje organizma te da gubitak kilograma bude postepen.
U svrhu gubitka tjelesne težine, također se preporučuje umjerena fizička aktivnost, naprimjer šetnja brzim tempom 30 minuta, po mogućnosti svakodnevno. Pretilost je stanje koje se može prevenirati, a samim tim moguće je prevenirati i brojna hronična oboljenja koja su direktno povezana s pretilošću, kaže se u saopćenju. 


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

NEMA KOMENTARA