Druga berba: Ovo je 5 vrsta samoniklog bilja čije lišće beremo u jesen

Na početku jeseni, na raspolaganju nam je puno samoniklog bilja koje se koristi u kulinarstvu. Nakon ljetne suše ili košenja, u jesen se "potjeraju" mlade listove stabljike. Ova se pojava često opisuje kao druga vegetacija ili jesenski porast.

No, ovdje nije riječ o novom životnom ciklusu nego o nastavku istoga. Biljka koristi povoljne uslove - vlagu i blaže temperature da obnovi lisnu masu.

Sad se beru listovi maslačka, cikorije, koprive, stolisnika i štavelja, jer, treba ojačati organizam pred zimu.

Trending

Direktorica TV Slovenije: "Ne možemo stajati na istoj pozornici sa zemljom koja čini genocid u Gazi"

1. Maslačak

Listovi maslačka sadrže obilje hranjivih tvari kao što su vitamini A, C, K, E, B kompleks te minerale poput kalija, magnezija, željeza i kalcija. Po sadržaju vitamina i minerala čak nadmašuju špinat i paradajz. Zbog visokog udjela željeza, vitamina i proteina kojih sadrže oko 14 posto, mogu pomoći kod anemije. Konzumiranje svježeg lista maslačka potiče stvaranje žuči i čišćenje jetre te tako pomažu u detoksikaciji organizma. Imaju i diuretska svojstva te su blagotvorni za bubrege i mokraćni sustav.

Ako vam je njihov okus gorak, dodajte barem šaku listova običnoj, zelenoj salati i ta će se gorčina izgubiti. Možete ih i osušiti za kasniju upotrebu - čaj, smoothie, dodatak juhama, varivima, salatama i sl. Važno je brati mlade, zdrave listove, bez oštećenja i žutila. Berite ih po suhom vremenu, nakon što rosa ispari. Ako su listovi veći, možete ih prerezati na pola da se brže osuše, piše Agroklub.

Rasporedite ih u tankom sloju na čistu krpu, rešetku ili mrežu te ostavite na prozračnom i sjenovitom mjestu. Okrećite ih svakih par dana da se ravnomjerno osuše. Sušenje traje sedam do 10 dana, ovisno o vlazi u zraku. Ako ih sušite u pećnici ili dehidratoru, sušite na najnižoj temperaturi, do 40°c uz lagano otvorena vrata pećnice ili uključenu ventilaciju. Potrebno je 2 do 4 sata, ovisno o debljini listova. Kada postanu krhki i lako se lome, potpuno su suhi. Spremite ih u staklenke ili papirnate vrećice, na tamno i suho mjesto. Tako čuvani mogu trajati do godinu dana.

2. Cikorija

Mladi listovi cikorije također su bogati vitaminom C te vitaminima B grupe, beta-karotenom te mineralima kao što su kalij, kalcij, magnezij, željezo, mangan, bakar i cink. Sadrže gorke tvari koji potiču apetit i rad probave, žuči i jetre. Fenolni spojevi i flavonoidi imaju antioksidativna i protuupalna djelovanja. Listovi sadrže i nešto inulina koji je odličan za crijevnu mirkofloru te povoljno djeluje na razinu šećera u krvi. Osim što potiču apetit i probavu, blago djeluju kao diuretik. Mlade listove koristite u salati, poput maslačka, a one nešto starije koji su nešto gorči, žilaviji i imaju dlačice, koristite u varivima i krem juhama. Također se mogu sušiti za čaj.

3. Kopriva

Kraljica među samoniklim biljem - tako bismo u par riječi mogli opisati koprivu. Stoga treba iskoristiti jesen za berbu njezinih listova, odnosno vrhova koji sadrže najviše minerala i antioksidanse. Bogata je mineralima poput kalija, kalcija i željeza, a sadrži i antioksidanse koji štite od upala. Njeno konzumiranje potiče izlučivanje viška tekućine i mokraćne kiseline iz tijela što pomaže u detoksikaciji i poboljšanju rada bubrega. Jača imunološki sistem, smanjuje upale i bolove, a pomaže i kod alergija tako da smanjuje simptome kihanja i "škakljanja" u grlu. Također pomaže u ublažavanju tegoba s dišnim putevima što je dobro znati u sezoni kada nam dolaze prehlade.

Poznato je i njezino učinkovito djelovanje na zdravlje kože i kose. Smatra se i da silicij kojega sadrži može poboljšati gustoću kostiju, a kalcij pomaže u prevenciji osteoporoze. Smatra se da se redovitim konzumiranjem ove biljke, odnosno čajem od nje, može regulirati krvni pritisak i šećer u krvi.

4. Stolisnik

Ova biljka također sadrži vitamin C, K te minerale kao što su kalij, fosfor, natrij, željezo, sumpor i mnoge druge tvari blagotvorne za organizam. Ima protuupalna, antibakterijska i regenerativna svojstva. U narodnoj se medicini koristi za poboljšanje probave masne hrane, smirivanje grčeva želuca, crijeva i žučnog mjehura te ublažava nadutost. Smatra se i da jača imunitet, pomaže kod slabosti, nesanice i problema dišnih organa kao i da uklanja toksine iz kože te podržava zdravlje krvnih žila. Za čaj se osim listova beru i cvjetovi.

5. Štavelj

Ova zeljasta biljka koja se najčešće naziva kiselica, vrlo je izdašna, a od nje se najčešće pravi varivo poput špinata ili krem supe. Ako su joj listovi vrlo mladi, tada nekoliko njih možete "ubaciti" i u običnu zelenu salatu. Ima kiselkast okus, a bogata je vitaminom C, A i B6 a od minerala željezo, magnezij, kalij i kalcij. Poput već navedenih, i ona potiče probavu, smanjuje zatvor, ali i proljev, nadutost i grčeve. Zbog sadržaja kalija blagotvorno djeluje na krvožilni sustav. Smatra se da čisti krv, potiče cirkulaciju i odlično utječe na kožu. Postoje i medicinske studije koje dokazuju da antioksidansi koje sadrže pozitivno utječu na maligne promjene u organizmu te da oksalna kiselina koju sadrži može imati antitumorska svojstva.