Djelujte na vrijeme: Ovako možete zaštiti svoje voćke od kasnog proljetnog mraza

U nekim krajevima česti kasni proljetni mrazevi mogu znatno smanjiti prinose voćki. Pri temperaturi -1 do -2 °C stradaju zameci plodova, a pri temperaturi od -2 do -3°C stradaju cvjetovi.

Zato je zadatak voćara u krajevima sa čestim proljetnim mrazevima kod voćki što duže zadržati kretanje vegetacije i odugovlačiti njihovu cvatnju.

Zaštita se može postići prskanjem voćki kalcij hidroksidom, miješajući u litru vode 80 g vapna, 5 g sapuna i 30—50 g gline. Poslije ovog prskanja, površina krune stabla se manje zagrijava i stablo kasnije počinje vegetaciju. Ovim načinom može se zadržati razvoj pupoljaka tri do pet dana.

Trending

Sindikat traži da se zabrani upotreba mobitela tokom nastave u školama u Sarajevu

Najstariji način zaštite voćki od kasnog mraza jest zadimiljavanje voćnjaka. Za ovu zaštitu se u voćnjaku ranije pripremaju gomile svježeg stajnjaka, slame, grančice drveta, strugotine, lišće i drugi materijal koji pri sagorijevanju daju dosta dima.

Obično pred zoru, kad temperatura padne između +1 i 0 °C, ove gomile treba potpaliti. Za jedno stablo pripremi se 1—2 gomile ovog materijala. Dimljenje treba trajati još 2 sata poslije izlaska sunca. Dim se rasprostire po voćnjaku i smanjuje hlađenje voćnih stabala.

U borbi protiv mraza možete se koristiti i neprekidnim zalijevanjem u vrijeme smrzavanja. Vodeno ogledalo (led) na voćkama koje se stvara zalijevanjem služi kao zaštita od prodiranja niskih temperatura u tkivo voćaka. Osim toga, vodena para koja se isparava smanjuje gubitak topline drveta, piše D&D.