Djelujte na vrijeme: Ovako možete zaštiti svoje voćke od kasnog proljetnog mraza

U nekim krajevima česti kasni proljetni mrazevi mogu znatno smanjiti prinose voćki. Pri temperaturi -1 do -2 °C stradaju zameci plodova, a pri temperaturi od -2 do -3°C stradaju cvjetovi.

Zato je zadatak voćara u krajevima sa čestim proljetnim mrazevima kod voćki što duže zadržati kretanje vegetacije i odugovlačiti njihovu cvatnju.

Zaštita se može postići prskanjem voćki kalcij hidroksidom, miješajući u litru vode 80 g vapna, 5 g sapuna i 30—50 g gline. Poslije ovog prskanja, površina krune stabla se manje zagrijava i stablo kasnije počinje vegetaciju. Ovim načinom može se zadržati razvoj pupoljaka tri do pet dana.

Trending

Potvrđena optužnica protiv Anela Bećirovića zbog ubistva Emire Maslan

Najstariji način zaštite voćki od kasnog mraza jest zadimiljavanje voćnjaka. Za ovu zaštitu se u voćnjaku ranije pripremaju gomile svježeg stajnjaka, slame, grančice drveta, strugotine, lišće i drugi materijal koji pri sagorijevanju daju dosta dima.

Obično pred zoru, kad temperatura padne između +1 i 0 °C, ove gomile treba potpaliti. Za jedno stablo pripremi se 1—2 gomile ovog materijala. Dimljenje treba trajati još 2 sata poslije izlaska sunca. Dim se rasprostire po voćnjaku i smanjuje hlađenje voćnih stabala.

U borbi protiv mraza možete se koristiti i neprekidnim zalijevanjem u vrijeme smrzavanja. Vodeno ogledalo (led) na voćkama koje se stvara zalijevanjem služi kao zaštita od prodiranja niskih temperatura u tkivo voćaka. Osim toga, vodena para koja se isparava smanjuje gubitak topline drveta, piše D&D.