Dermatitis: kako nastaje i kako ga liječiti

Nikal, krom, kobalt, živini spojevi, formaldehid, deterdženti, plastične mase, kozmetička sredstva, lijekovi, guma, celer, peršun, paprika, riba te prašina drveta, brašno i dlake životinja nečiju će kožu dovesti do tačke usijanja.

Akutni nealergijski kontaktni dermatitis nastaje kao snažna reakcija već nakon kraćeg kontakta s izrazito jakim vanjskim čimbenikom. No u podlozi je samo upalni proces, bez alergijskog ili imunološkog zbivanja.

Kontaktni alergijski dermatitis (ekcem) izazvan je alergijskom reakcijom osobe na supstance koje dolaze u kontakt sa kožom. Kod ljudi koje su preosjetljivi, ovi kontaktni alergeni izazivaju svrab, crvenilo, sitne mjehuriće, a kasnije i perutanje kože. U akutnoj fazi dermatitisa, koža postaje crvena i otečena, izrazito svrbi i na njoj se pojavljuju sitni mjehurići koji pucaju, stvaraju se kraste i bijele naslage koje se ljušte, piše portal B 92, prenosi net.hr

Alergeni i simptomi:
Ukoliko je kontakt sa alergenom stalan, hroničan, koža postaje zadebljana, zagasito crvena, nekada mrke boje, peruta se, stvaraju se bolne pukotine, a svrab je minimalan, ali stalan ili se pogoršava u naletima.

Najčešći su alergeni nikal, krom, kobalt, živini spojevi, formaldehid, detergenti, plastične mase, kozmetička sredstva, lijekovi (kontakt u radu s lijekovima), guma, neki prehrambeni proizvodi (kontakt - celer, peršin, paprika, riba i sl.) te prašina drveta, brašno, dlake životinja. Javlja se na izloženim dijelovima tijela (lice, vrat, šake, stopala, podlaktice). Koža je crvena i upalno promijenjena kao i u akutnom nealergijskom dermatitisu.

Najvažniji je otkriti uzrok, odnosno tvar koja izaziva alergiju. U cilju otkrivanja alergena koji je odgovoran za nastanak promjena sprovodi se epikutano testiranje na standardne alergene europske serije. U ovoj seriji su alergeni koji najčešće izazivaju alergiju u Europi, i obuhvaćaju različite supstance, od metala koje nalazimo u bižuteriji, preko boja, konzervansa ili mirisa koje se nalaze u bojama za kosu i drugim kozmetičkim proizvodima do materija koje se nalaze u nekim ljepilima, cementu, gumi i drugim tvarima sa kojima ljudi svakodnevno dolaze u kontakt.

Testovi se lako provode, ali zahtijevaju vrijeme. Alergeni se putem flastera lijepe na leđa i drže 48 sati. Neophodno je i dodatno testiranje nakon 72 sata, a ponekad i nakon 96 sata kako bi se utvrdilo radi li se o pravoj alergiji li iritaciji kemijskom supstancom.

Poseban oblik kontaktnog dermatitisa razvija se u kontaktu s nekim biljkama kao što su otrovni bršljan, ali i onima koje se koriste u ljekovite svrhe. Npr. propolis koji je sastojak mnogih ljekovitih preparata i kozmetičkih proizvoda može biti snažan alergen koji kod nekih osoba izaziva ekcem.

Činjenica je i da tzv. prirodni kozmetički preparati sa biljnim komponentama, ali i industrijska kozmetika zbog dodataka parfema i nekih konzervansa možgu izazvati alergiju. Najsigurniji su stoga preparati koji nemaju dodatak parfema i konzervansa i namijenjeni su za osjetljivu i alergiji sklonu kožu. Ukoliko postoji sumnja da kozmetički preparat izaziva ekcem (lice, kapci, šake, vrat) najbolje je provesti epikutano testiranje ne samo sa standardnom serijom alergena, već i s kozmetičkim preparatima koje osoba koristi.

Utvrdi li se pozitivna reakcija na neku od supstanci, pacijenta treba upoznati u kojim situacijama može doći u kontakt s njima i kako ih izbjegavati.

Alergija na bižuteriju (nikal)
Najčešći alergen koji izaziva kontaktni dermatitis je nikal - u bižuteriji, metalnim kopčama, narukvicama za sat, novcu, metalnim okvirima za naočale. Ima ga i u srebrnom nakitu, ali i u zlatnom nakitu mada je u ovim slučajevima količina najčešće mala pa kod većine osoba ne izaziva manifestnu reakciju.

Nehrđajući čelik također sadrži nikal, ali je i ovdje vezan tako da se teško rastvara prilikom kontakta s posuđem i drugim stvarima od nerđajućeg čelika. Znojenje potiče rastvaranje nikla iz metalnih predmeta, pa neki ljudi imaju reakciju samo u toplo vrijeme i kod pojačanog znojenja. Najčešće se osip javlja na ušnim školjkama zbog nošenja naušnica, zatim u kontaktu s metalnom kopčom na hlačama ili ispod sata.

Alergija na gumu
Proizvodi od gume također često izazivaju alergiju, prije svega lateks i drugi aditivi koji se koriste prilikom obrade gume. Alergija na lateks osim promjena na koži može izazvati i koprivnjaču, suzenje očiju i osjećaj gušenja. Alergije na gumu može se javiti na mjestu kontakta donjeg rublja s kožom ukoliko u njoj ima gumenih dijelova ili zbog nošenja neke obuće na stopalima.

Boje za kosu
Većina ljudi nema problema sa bojenjem kose, no pojedinci znaju biti alergični na parafenilen diamin - izaziva crvenilo. Ova supstanca se nalazi u tamnim permanentnim i semi-permanentnim bojama za kosu, kao i u boji za privremenu tetovažu, pa se na mesto tetovaže javlja crvenilo, otok i svrab. Tvari slične parafenilendiaminu mogu se naći u odjeći tako da tamna odjeća, posebno od poliestera i najlona kod nekih osoba izaziva alergiju.

Biljke
Mnoge biljke mogu izazvati kontaktnu alergiju. Nekada se ona manifestira na mjestu kontakta kao što su šake kod osoba koje rade npr. u cvjećarnici, nekada pelud biljaka u zraku izaziva promjene na kapcima, licu i rukama, tj. otkrivenim dijelovima tijela. Nekada su u pitanju biljni melemi koji sadrže neke alergogene biljke, i koji se u narodu često stavljaju zbog otoka i bola u zglobovima (npr. gavez). Također poseban vid alergije je fitofotodermatitis gdje kontakt sa biljkom uz istovremeno izlaganje suncu izaziva ili pojavu crvenila s bolnim mjehurima ili tamnjenje kože, a biljke koje izazivaju ovu vrstu reakcije su limun, zeleni limun, celer i neke vrste cvijeća, ali i parfemi stavljeni na kožu pre odlaska na plažu.

Alergija na krom
Alergija na krom i soli kroma odgovorna je za ekcem kod ljudi koji dolaze u kontakt sa cementom, kožom, nekim bojama, nekim vrstama šibica, i proizvodima protiv hrđanja. Mogu izazvati ekcem stopala, a kod osoba u kontaktu sa cementom, cementna prašina lako izaziva ekcem po cijelom tijelu.

Neomicin
Neomicin je antibiotik koji se nalazi u mnogim kremama, i mastima za lokalnu primjenu na koži, a može da izazove alergiju. Karakteristično je da osoba zbog posjekotine ili druge povrede počne nanositi lako dostupan antibiotik za lokalnu primjenu pa se stanje na tom mjestu pogoršava iz dana u dan.

Nakon dijagnoze i savjeta o načinima izbjegavanja alergena osobe koje imaju blagi osip mogu dobiti kreme sa kortikosteroidom ili imunomodulatorom - kratkotrajna primjena bit će dovoljna. U slučaju izraženog svraba neophodan je i antihistaminik, a ako se radi o snažnoj reakciji i promjenama po cijelom tijelu nužno je i duže liječenje koje uključuje kortikosteroide, fotokemoterapiju ili antibiotik.

b92.net/net.hr/radiosarajevo.ba