Imate li pjegice: Saznajte zašto ste posebni

Još od djetinjstva mnogi od nas znali su za Pipi Dugu Čarapu i njezine pjegice. Imati pjegice nešto je sasvim posebno.

Ne možemo se ne zapitati, koji je razlog zašto ih neki ljudi imaju, a ostali ne? I zanimljivo, nije tačno da ih imaju samo crvenokose osobe.

O pjegicama postoje mnogi mitovi, a slijede neki od njih koji "ne drže vodu", piše Večernjilist.

Jedna od teorija zašto neke osobe imaju pjegice jest da su te osobe začete tokom mjesečnice.

Pjegice su male površine kože koje sadrže veće količine melanina koji je zaslužan za našu boju očiju, kože..

Kod većine ljudi melanin je na koži raspoređen ravnomjerno, a kod onih kojih nije, pojavljuju se pjegice. Melanin pigmentira kožu, ali i štiti kožu od sunca. Područje kože pokriveno pjegicama jače je zaštićeno od sunčevog negativnog djelovanja.

Kada ste izloženi suncu, pjegice postaju još tamnije, a blijede tijekom zimskih mjeseci kada nema sunca.

Niko se ne rađa s pjegicama, one se pojavljuju pod utjecajem sunca na koži pa nećete vidjeti preslatke male bebice s pjegicama na koži. Ali, istina je i da se pjegice "prenose" genetski. Povezane su s genom MC1R koji regulira boju kože i kose, a može proizvoditi melanin u dva oblika, tamnosmeđi (eumelanin) i crvenkasto žuti (pheomelanin), piše Večernji.

Ako imate aktivni MC1R gen, vaše tijelo proizvodit će više eumelanina, što znači da ćete imati tamniju kosu i kožu koja vas prirodno štiti od sunca. Ako je vaš MC1R gen neaktivan, vaše tijelo proizvodit će više pheomelanina, što znači da ćete imati svjetliji ten i vjerojatno plavu ili crvenu kosu. Ali i veća je vjerojatnost da imate pjegice.

Ipak, priroda voli katkada "zakomplicirati stvari", pa iako imate neaktivni MC1R gen i naprimjer crvenu kosu, možda i nemate pjegice. Ove dvije karakteristike ne moraju baš uvijek ići zajedno.

Crvena kosa je recesivna osobina, što znači da je možete nositi u genima, ali ne morate zaista i biti crvenokosi. Ali možete imati pjegice.