Čudesni biohemijski proces: Zašto nam luk tjera suze na oči

Kod životinja i biljaka život se podjednako svodi na opstanak i reprodukciju. Pritom ni luk nije iznimka. Kako bi se spriječili pohlepni grabežljivci da pojedu glavicu, luk ispušta oštre kemikalije koje izazivaju iritaciju oka, piše Medical News Today. 

U prvoj godini životnog ciklusa luk proizvodi sočnu glavicu koja služi kao spremište energije. Iduće godine biljka proizvodi cvijet i sjeme, što joj omogućuje reprodukciju. 

Iza odbrambenog mehanizma te biljke krije se sofisticirana hemija, a naučnici su tek nedavno otkrili kako djeluje enzim odgovoran za taj proces, prenosi Hina.

Hemikalija koja tjera suze na oči naziva se sin-propantiol-S-oksid, poznata i kao lakrimatorni faktor (LF). Ljudske suzne žlijezde tehnički se nazivaju lakrimalnim žlijezdama, a LF je čimbenik koji uzrokuje suzenje. 

Do danas su pronađene samo tri molekule sa sličnim svojstvima i sve ih proizvode biljke. 

Marcin Golczak, profesor farmakologije na univerzitetu u Clevelandu i njegove kolege nedavno su otkrili strukturu enzima koji u luku proizvodi lakrimatorni faktor, a naziva se LF sintazom.

Kada počnemo rezati luk, stanice u glavici se razdvajaju i ispuštaju enzim nazvan alinaza, a on proizvodi kemikalije koje se pretvaraju u molekule okusa. To luku daje karakterističan okus. 

LF sintaza pretvara u lakrimatorni faktor neke od kemikalija u tom procesu. Kada LF dođe u dodir s rožnicom, ondje locirani živci signaliziraju mozgu da je stigao iritans. Mozak odgovara šaljući signal suznim žlijezdama da je vrijeme za plakanje. Suze i treptaji služe za ispiranje nadraživača.

Razumijevanja strukture i funkcioniranja enzima kompleksna je nauka. Iako je sintaza lakrimatornog faktora poznata već 15 godina, dosad niko nije uspio pokazati kako zapravo djeluje. 

Golczak i njegovi kolege uspjeli su enzime pretvoriti u mikroskopske kristale i zatim ih vizualizirati rendgenom. To im je omogućilo da ustanove trodimenzionalnu strukturu enzima i identificiraju male džepove u kojima se odvija hemijska pretvorba lakrimatornog faktora. 

Zahvaljujući Golczaku i kolegama znamo više o biohemijskim potencijalima jedne od najzdravijih namirnica, a možda će i vama pri idućem sjeckanju luka biti lakše zbog spoznaje o čudesnom biohemijskom procesu koji se odvija doslovno pred vašim očima.