Neurolog otkriva brzi test za demenciju: Potrebna su samo tri pokreta rukama

Neurolog je predstavio jednostavan test za demenciju koji može biti važan pokazatelj hoćete li kasnije razviti to stanje.

Riječ je o jednostavnom alatu za provjeru koji se može izvesti kod kuće bez ikakve opreme, a mogao bi pomoći ljudima da bolje razumiju svoje kognitivno funkcioniranje.

Svake godine diljem svijeta demencija se dijagnosticira kod otprilike deset miliona ljudi. Demencija s ranim početkom obično pogađa osobe u pedesetim ili šezdesetim godinama života.

Trending

Mostarac Edin Čusto bit će prvi predstavnik BiH u glasačkom tijelu za dodjelu Zlatnih globusa

Prema podacima NHS-a (britanske Nacionalne zdravstvene službe), to stanje uzrokuje gubitak pamćenja, poteškoće u razmišljanju i planiranju, primjerice pri rješavanju problema ili donošenju odluka, te gubitak osjećaja za vrijeme ili dezorijentiranost u prostoru.

Također može dovesti do poteškoća u komunikaciji, poput problema s pronalaženjem pravih riječi ili gubitka sposobnosti govora i čitanja, a utječe i na pokretljivost. Kako bi omogućio provjeru funkcioniranja čeonog režnja mozga, neurolog dr. Adnan Husein objavio je videozapis na TikToku, prenosi Dnevnik.hr.

10.08.26. 14:32

Demencija nije samo stvar genetike: Tri faktora u srednjim godinama mogu napraviti razliku

Videozapis prikazuje "najbrži test za demenciju" koji uključuje tri jednostavna pokreta rukama, a poznat je kao Lurijin test ili test "šaka-brid-dlan". Opisujući test, neurolog je objasnio: "Ruke mogu otkriti suptilne znakove o zdravlju mozga."

Određene promjene u pokretima, tonusu, spretnosti ili ponašanju ruku mogu liječnike uputiti na stanja kao što su Alzheimerova bolest, frontotemporalna demencija ili drugi neurološki poremećaji.

Najprije stisnite šaku jedne ruke i položite je na otvoreni dlan druge ruke. Zatim otvorite tu ruku i postavite je na dlan suprotne ruke tako da mali prst bude okrenut prema dolje, kao pri karate udarcu. U trećem pokretu okrenite ruku prema dolje tako da se dlanovi dodiruju.

Prema Huseinu, ti pokreti stavljaju na kušnju različite dijelove mozga, konkretno "motoričku funkciju, izvršne funkcije i sposobnost nizanja radnji". Objasnio je kako neki ljudi ne mogu glatko izvesti taj pokret i ponekad uporno ponavljaju isti pokret ili pogriješe u redoslijedu radnji.

Istraživanja su pokazala da više od 50 posto osoba s Alzheimerovom bolešću ima poteškoća s izvođenjem tog testa. Ipak, poteškoće pri izvođenju, naravno, ne upućuju uvijek izravno na demenciju.

Poteškoće pri obavljanju tog zadatka imaju i osobe s drugim vrstama demencije. Dr. Husein objasnio je da probleme ima "gotovo 70 posto" pacijenata s frontotemporalnom demencijom.

Također je dodao: "Svaka promjena na rukama ne znači nužno demenciju. Ipak, kada se promjene na rukama javljaju uz gubitak pamćenja, promjene osobnosti, poteškoće s govorom ili probleme s planiranjem i procjenjivanjem, one ukazuju na potrebu za neurološkom procjenom.

Frontotemporalna demencija često se očituje promjenama u ponašanju i izmijenjenim načinom uporabe ruku u socijalnim situacijama, dok Alzheimerova bolest tipično započinje problemima s pamćenjem i postupnim gubitkom funkcionalnih sposobnosti, što s vremenom može uključivati i gubitak fine motorike."

Nastavio je: "Ruke mogu pružiti dragocjene naznake o zdravlju mozga, no one su tek dio šire kliničke slike. Ako se promjene na rukama jave istovremeno s gubitkom pamćenja, promjenama u ponašanju ili poteškoćama s govorom, zatražite neurološki pregled kako biste utvrdili uzrok i planirali daljnje korake."