Božićni ručak

Najradosniji pravoslavni praznik, pored Vaskrsa, je Božić. Slavi se tri dana, a prvi dan Božića je uvijek 7. januara.

Domaćin i svi ukućani oblače najsvečanije odijelo i odlaze u crkvu na jutrenje i božićnu liturgiju. Nakon službe u crkvi se prima nafora, a ljudi se pozdravljaju riječima: "Hristos se rodi!" i otpozdravljaju: "Vaistinu se rodi!" Tako se pozdravlja i govori sve od Božića do Bogojavljenja.

Položajnik
Na Božić, rano prije podne, u kuću dolazi specijalni gost, koji se obično dogovori sa domaćinom (može biti i neki slučajni namjernik), i on se posebno dočekuje u kući, a naziva se položajnik.

Položajnik treba da pozdravi dom božićnim pozdravom, izljubi se sa ukućanima te ode do šporeta i izgovori zdravicu. On simbolički predstavlja Mudrace koji su pratili zvijezdu sa Istoka i došli novorođenom Hristu na poklonjenje. Domaćica nakon toga posluži položajnika, i daruje ga nekim prikladnim poklonom. On je čovjek, koji na Božić, i za cijelu narednu godinu donosi sreću u kuću.

Česnica
Rano ujutro na Božić, domaćica zamijesi tijesto od kojeg peče pogaču koja se zove česnica. U nju se stavlja zlatni, srebrni ili obični novčić, odozgo se bode grančicom badnjaka, i ta česnica ima ulogu slavskog kolača na Božić. Kada česnica bude pečena, iznosi se na sto gdje je već postavljen božićni ručak. Domaćin od pečenice za Božić siječe najprije lijevu plećku, glavu i dio od rebara.

Kada svi stanu za sto, domaćin zapali svijeću, uzima kadionicu, okadi ikone, kandilo i sve prisutne, preda nekom mlađem kadionicu koji kadi cijelu kuću. Nakon molitve, pristupa se lomljenju česnice. Česnica se okreće kao slavski kolač, preliva vinom i na kraju lomi. Ona se lomi na onoliko dijelova koliko ima ukućana. Onaj koji dobije dio česnice u kojoj je novčić, prema narodnom vjerovanju, bit će sretan tokom cijele godine. Kada se završi lomljenje česnice, ukućani jedni drugima čestitaju praznik i sjedaju za trpezu.

Božićna pečenica
Božićna pečenica je, prema narodnim običajima, jedna vrsta žrtve koja se prinosi Bogu i vuče korijene iz predkršćanskog perioda, a spominje se i u starozavjetnim knjigama. Porijeklo vuče iz paganskih običaja, a Crkva je ovaj običaj prihvatila i blagoslovila, sa obrazloženjem da nakon božićnog posta, koji traje šest nedjelja, jaka i mrsna hrana dobro dođe - pogotovo jer su u tom periodu obično jaki mrazevi i zime Za pečenicu se obično kolje prase ili jagnje, a neki kolju i pripremaju pečenu ćurku, gusku ili kokoš.

Božić danas
Postavlja se pitanje kako slaviti Božić danas, u izmjenjenim životnim uslovima, posebice u urbanim sredinama, gdje nema vatre, ognjišta i šume te gdje je nemoguće na visoke spratove podizati veliko drvo i slamu. Praznik se, naravno, prilagodio modernom vjerniku te se, umjesto velikog drveta u crkvi, uzima osvećena grančica badnjaka i slame. Sve se to, zajedno sa pečenicom, uoči Božića unosi u kuću i stavlja ispod slavske ikone na istočnom zidu stana ili kuće.




Recept za česnicu
Sastojci: 1 kg bijelog brašna, 2 kašike masti, pola litra mlake vode, prašak za pecivo, so

Priprema: Mlaku vodu sipajte u posudu u kojoj je brašno, dodajte so, rastopljenu mast i prašak za pecivo. Zamijesite tijesto i ostavite da stoji. Oblikujte česnicu kao pogaču, u nju stavite novčić i ukrasite je po želji. Česnicu pecite najprije na jakoj, a zatim na slabijoj vatri dok ne porumeni. Kada je pečena, uvijte je u krpu da malo odstoji i dok je još topla iznesite je na trpezu.