Banka oprostila dugove najsiromašnijima

Vjerovali ili ne, najstarija francuska banka, Credit Municipal de Paris, odlučila je oprostiti dugove najsiromašnijim dužnicima, piše Business Insider.

Oko 3.500 klijenata ove banke ne mora se više brinuti za svoje dugove. Treba reći da se ne radi o velikim iznosima: većina najsiromašnijih klijenata Credit Municipal de Paris imala je u prosjeku 200 eura u minusu, ali taj iznos najugroženijoj populaciji znači mnogo.

Credit Municipal de Paris je od svog osnivanja poznata kao „banka siromašnih“, odnosno banka koja je uz polog davala manje kredite ljudima koji nisu ispunjavali uslove za kredit, te im ga nijedna druga banka ne bi odobrila, a kamatama ih također nije zavijala u crno.

Ovaj iznenadni dar najsiromašnijim klijentima je način na koji je banka odlučila proslaviti svoju 375. godišnjicu.

Credit Municipal de Paris osnovao je doktor, novinar i filantrop Theophraste Renaudot 1637. godine, s namjerom da uspostavi pravednije bankarstvo. Renaudotov cilj je bilo ukidanje tada raširene prakse lihvarenja, koja je podrazumijevala da kamatne stope mogu ići i do 130 posto, te su male pozajmice nerijetko završavale kao neotplativi dugovi. Umjesto toga, Credit Municipal de Paris je siromašnim Parižanima uz polog - koji je mogao biti bilo šta što su posjedovali, vrijedno ili čak potpuno bezvrijedno - davao pozajmice koje su uz godišnju kamatnu stopu od oko 10 posto mogli otplatiti dugove.

Danas je Credit Municipal sa preko milion poslovnica i kapitalizacijom od 60 miliona eura jedna od najvećih u Evropi, ali je zadržala nešto od karaktera kojim ju je oplemenio njen osnivač: osim što i dalje odobrava kredite siromašnima, dio profita daje za skloništa za beskućnike.

Korištenje usluga Credit Municipal kroz njenu je historiju uvijek bilo označeno time da je 'banka za siromašne', pa su neki slavni klijenti, poput Victora Hugoa, Claudea Moneta i prve Napoleonove supruge Joséphine de Beauharnais, krili da su se obratili baš ovoj banci.

No, nepopularnost koju joj je donio konzumerizam i statusni simboli 20. stoljeća, nestala je sa posljednjom ekonomskom krizom od koje se Evropa još uvijek pokušava oporaviti. Prisustvo na tlu Francuske poraslo joj je za 29 posto u decembru 2011., u odnosu na isti mjesec 2010. godine. Sa smanjenjem kreditnog rejtinga Francuske, stopom nezaposlenosti od 9,8 posto, što je najviše u posljednjih deset godina, može se očekivati da će potražnja za uslugama Credit Municipal de Paris dalje rasti.