Znate li priču o tajnovitom vodozemcu iz Prokoškog jezera? Triton se vraća kući

Makadamskim putem od Općine Fojnica prema planini Vranici prolaze hiljade turista. Njihova krajnja destinacija je Prokoško jezero koje je smješteno u središtu stočarskog sela na više od 1.600 metara nadmorske visine. Ovo nekada mirno mjesto danas vrvi od ljubitelja prirode iz svih dijelova svijeta, ali i novih naseljenika koji grade vikendice na obali ledničkog jezera.  

Međutim, iza nadahnjujućih prirodnih ljepota se krije ne tako lijepa priča o odumiranju rajzerovog ili bosanskog planinskog tritona, stanoendemičnog vodozemca kojem je Prokoško jezero nekada bilo najveće i jedino stanište.

Velika ekspanzija gradnje, problemi s kanalizacijom i vodosnabdijevanjem, organski otpad i nekontrolisano poribljavanje jezera raznim vrstama ribe su poremetili prirodnu ravnotežu u ovom području. Umjesto rijetkih vodozemaca narandžastog trbuha danas se u Prokoškom jezeru mogu vidjeti samo velika jata riba.

Trending

BHmeteo: Spremite lopate, sanke i zimsku opremu, a evo u kojim dijelovima BiH će vladati nevrijeme

Herpetolog Adnan Zimić koji se godinama bavi istraživanjem vodozemaca kaže da je biodiverzitet jezera u najvećoj mjeri urušen zbog vrhunca pritiska koji prave ribe. Početna istraživanja koja su provedena u sklopu u sklopu projekta Održivost zaštićenih područja (SPA - Sustainability of Protected Areas) koji implementira UNDP u BiH a finansira Globalni fond za okoliš (GEF)su pokazala da u Prokoškom jezeru nije prisutna nijedna vrsta beskičmenjaka, pa čak ni punoglavaca smeđe krastače koji inače dobro podnose prisustvo ribe.

"Preliminarna terenska istraživanja ukazuju na veoma alarmantne i poražavajuće podatke na osnovu kojih sada definitivno možemo tvrditi da je nekada najveća i najbrojnija subpopulacija rajzerovog tritona potpuno izumrla sa Prokoškog jezera. Obalnu zonu u kojoj je preživljavao triton su zauzele gaga i krkuša, zajednice riba sa esktremno velikim brojem jedinki u populaciji", pojasnio je Zimić.

Prema mišljenju stručnjaka, dugoročni efekat na povratak tritona u Prokoško jezero može imati jedino izribljavanje jezera. Stoga je njihova namjera da u sklopu SPA projekta unaprijede stabilnost i stanje populacije tritona na ovom području, što će podrazumijevati i izlov riba iz jezera.

11.06.20. 06:55

Živa zbirka vodozemaca: Botanički vrt Zemaljskog muzeja bogatiji za nove stanovnike

"Kroz ovaj projekat je prvi put pokazano interesovanje za Prokoško jezero i za kritično ugoženog tritona. Ovo je prvi put da imamo preliminarni uvid u relativnu brojnost subpopulacija, njihovih staništa i njihove nivoe ugroženosti, a što je prvi korak u zaštiti vrste", rekao je Zimić.

S druge strane, ihtiolog Adem Hamzić pojašnjava da će se pravo stanje biodiverziteta u jezeru ustanoviti ihtiološkim terenskim istraživanjima koja su planirana na proljeće, ljeto i jesen 2024. godine. Ova istraživanja će pokazati koje vrste riba žive u Prokoškom jezeru.

“Pretpostavlja se da su sve te ribe mesožderi zbog čega nanose veliku štetu tritonu jedući jaja, ličinke, ali i odrasle jedinke tritona. Za vrijeme istraživanja će se ustanoviti lanci ishrane na osnovu sadržaja crijevnog trakta ribe, a potom će se vršiti izlov svih vrsta uz pomoć elektoagregata. Sva živa riba će biti prebačena na druge lokalitete na području Fojnice”, rekao je Hamzić.

Herpetolog Zimić dodaje da će biti nužno zaštititi i vodozemce koji sada žive izvan prirodnog staništa, odnosno, kako kaže, u zatočeništvu. To će podrazumijevati premještanje ugroženih vrsta u izolovana manja područja opremljena za njihovu zaštitu i razmnožavanje, što će služiti za razvoj nove populacije tritona ukoliko se desi njihovo izumiranje na Prokoškom jezeru.

"Nakon što izvršimo izribljavanje pretpostavka je da će tritoni migrirati sami u jezero i da će za dvije do tri godine stvoriti vijabilnu populaciju. Nauka je pokazala da u praksi dolazi do rapidnog samoobnavljanja zajednice vodozemaca nakon uklanjanja autohtone ribe iz visokoplaninskih jezera", pojasnio je Zimić.

Institucije na nivou Federacije Bosne i Hercegovine su također prepoznale važnost očuvanja Prokoškog jezera koje je 2006. godine proglašeno zaštićenim područjem i svrstano u kategoriju IIIb: Spomenik prirode i prirodnih obilježja. Federalno ministarstvo okoliša i turizma (FMOIT) kao jedan od implementacionih pratnera SPA projekta u BiH provodi strateške i kontinuirane aktivnosti  posvećene zaštiti Prokoškog jezera  

Šefica Odsjeka za zaštitu prirode FMOIT-a, Zineta Mujaković, smatra da je mnogo različitih faktora dovelo do narušavanja prirode na Prokoškom jezeru i ugrožavanja staništa tritona.  

"Čovjek svojom nepažnjom stvara najveće štete u prirodi, pa tako i u ovom području. Također, kanalizacija nije još uvijek riješena od strane općine te kao takva značajno utječe na samo jezero", rekla je Mujaković, ističući značajni doprinos UNDP-a i programa Ujedinjenih nacija za okoliš i životnu sredinu  UNEP-a zaštiti biološke raznolikosti i očuvanja ekosistemskih usluga u BiH, te da su  projekti koje finansira Globalni fond za životnu sredinu – GEF veliki projekti kojima upravlja Federalno ministarstvo okoliša i turizma i shodno tome prilagođeni su i usmjereni potrebama naše države.

"Očekujemo da će projekat 'Održivost zaštićenih područja' naročito doprinijeti suzbijanju klimatskih promjena koje imaju veliki utjecaj na biološku raznolikost u zaštićenim područjima, a čija se komponenta prvi put uvodi u okviru ovog projekta", dodaje Mujaković.  

Glavni cilj petogodišnjeg projekta pod nazivom “Održivost zaštićenih područja  - SPA“ kojeg u BiH provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija zajedno sa partnerskim institucijama, a finansira Globalni fond za životnu sredinu (GEF) je osigurati bolji status biodiverziteta kroz jačanje otpornosti na uticaj klimatskih promjena i postizanje finansijske održivosti zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini.