Zašto su stare jugoslovenske kuhinje praktičnije od modernih: 4 rješenja koja možete primijeniti

U vremenu kada se kuhinje često dizajniraju više za fotografije nego za stvarni život, sve je više onih koji primjećuju da moderna rješenja nisu uvijek praktična. Čak i dizajneri enterijera sve češće upozoravaju na nefunkcionalnost otvorenih, takozvanih open space kuhinja i kuhinjskih ostrva.

Zanimljivo je da su kuhinje iz vremena Jugoslavije, iako znatno skromnije po dizajnu, često bile daleko praktičnije. Funkcionalnost je tada imala prednost nad estetikom, a kuhinja je bila prvenstveno radni prostor, mjesto za pripremu obroka, a ne reprezentativni dio doma. Ipak, to ne znači da nisu bile lijepe; svaka domaćica ih je uređivala prema vlastitom ukusu, ali uz jasna pravila ergonomije.

Osnovni princip funkcionalne kuhinje i danas ostaje isti, minimalno rastojanje između frižidera, sudopere i šporeta. U starim jugoslovenskim stanovima ta udaljenost najčešće je iznosila između 1,2 i 1,8 metara, što je omogućavalo kuhanje gotovo bez nepotrebnog kretanja.

Trending

"Nema stajanja": Nastavljaju se radovi na pruzi prema Hrasnici, postavlja se kontaktna žica

Savremene kuhinje s dugim linijskim elementima ili ostrvima često krše ovaj princip, zbog čega se pravi više koraka i troši više energije. U praksi se pokazuje da pametna kompaktnost često nadmašuje velike, ali nelogično organizirane prostore.

Standardna visina radnih ploča ranije je iznosila oko 85 centimetara i bila je prilagođena prosječnoj visini žena tog vremena. To je omogućavalo rad bez pretjeranog naprezanja leđa i ramena. Danas se često susreću radne površine visine od 90 do 95 centimetara, koje ne odgovaraju svima i mogu uzrokovati zamor.

Zanimljivo je i da su sudopere nekada često bile postavljene nekoliko centimetara niže od radne ploče, što je dodatno olakšavalo pranje suđa i dugotrajan rad u kuhinji.

View this post on Instagram