Važno otkriće: Na kosti dinosaura utvrdili rak kakav danas pogađa ljude

Naučnici kažu da su prvi put otkrili da su dinosaurusi patili od osteosarkoma - agresivnog malignog karcinoma koji danas pogađa ljude.

Kada su 1989. godine u provincijskom parku Dinosaur u Alberti u Kanadi otkopali kost ili fibula potkoljenice dinosaura zvanog Centrosaurus apertus, koji je živio prije 76 do 77 miliona godina, izvorno se mislilo da je izobličeni kraj fosilizirane kosti zapravo prelom.

Ali detaljnija analiza, gdje su koristili moderne medicinske tehnike, otkrila je  da je to osteosarkom, rak kostiju koji se kod ljudi obično javlja u drugoj ili trećoj dekadi života, piše CNN.

"Evo, pokazujemo nepogrešiv potpis uznapredovalog karcinoma kosti u 76-miliongodišnjem dinosaurusu - prvom te vrste. Vrlo je uzbudljivo", rekao je dr. Mark Crowther, profesor patologije i molekularne medicine na Sveučilištu McMaster, autor rada koji je objavljen prije nekoliko dana u časopisu Lancet Oncology.

Tim koji analizira fosiliranu kost uključio je stručnjake iz različitih oblasti, uključujući patologiju, radiologiju, ortopedsku hirurgiju i paleopatologiju.

Kako bi potvrdili svoju dijagnozu, tim je fosil usporedio s normalnom fibulom dinosaurusa iste vrste, kao i s fibulom koja je pripadala 19-godišnjem muškarcu s potvrđenim slučajem osteosarkoma.

"I fascinantno je i nadahnjujuće vidjeti sličan multidisciplinarni napor koji koristimo u dijagnostici i liječenju osteosarkoma kod naših pacijenata što dovodi do prve dijagnoze osteosarkoma u dinosaurusa", rekao je Seper Ekhtiari, ortopedski kirurg.

Uzorak fosila potiče od odraslog dinosaura sa uznapredovalom fazom karcinoma koji je mogao upasti u ostale tjelesne sustave. Ipak, nije jasno je li dinosaurusa usmrtio rak.

Pronađen je u masivnom koštanom koritu, što sugerira da je umro kao dio velikog stada Centrosaurusa koje je pogodila poplava.

"Kost potkoljenice pokazuje agresivan rak u poodmakloj fazi. Rak bi imao jezive efekte na pojedinca i učinio ga je vrlo ranjivim na silne tiranosaurske grabežljivce tog vremena", izjavili su autori studije David Evans, James i Louise Temerty.

"Činjenica da je ovaj dinosaur, koji je jeo biljke, živio u velikom, zaštitnom stadu, možda mu je omogućila da preživi duže nego što bi to inače mogao s tako razarajućom bolešću", dodali su.

Ova studija kaže da je cilj uspostaviti novi standard za dijagnozu bolesti na fosilima dinosaura i otvorila je vrata za preciznije dijagnoze.

Bolesti prošlosti će pomoći naučnicima da bolje razumiju evoluciju i genetiku bolesti, kažu stručnjaci.

"Dokazi sugeriraju da su maligniteti, uključujući rak kostiju, ukorijenjeni prilično duboko u evolucijskoj historiji organizama", piše u dokumentu.