Talas koji briše sve pred sobom: Šta je cunami i kako nastaje?
Nakon razornog zemljotresa u ruskoj oblasti Kamchatka, koji je iznosio 8,8 stepeni po Richterovoj skali, diljem Pacifičke obale, Japana i Novog Zelanda izdata su upozorenja za cunami.
Šta su zapravo cunamiji i šta ih uzrokuje? Riječ "cunami" je japanskog porijekla i znači "lučki talas", zbog razornih efekata koje su ovi talasi imali na japanske obalne zajednice.
Cunamiji se često pogrešno nazivaju plimnim talasima, ali cunami je zapravo niz talasa koji se mogu kretati brzinama od prosječno 724 kilometara na sat na otvorenom okeanu.
Prognoza meteorologa iz Hrvatske: "U subotu snijeg, a tek ćete se iznenaditi šta stiže u nedjelju"
Na otvorenom okeanu, brodovi ne bi osjetili cunamije jer bi talasna dužina bila dugačka stotine kilometara, sa amplitudom od samo nekoliko metara. To bi ih također učinilo neprimjetnim iz zraka. Kako se talasi približavaju obali, njihova brzina se smanjuje, a amplituda povećava. Poznato je da su neuobičajene visine talasa visoke preko 50 metara. Međutim, talasi visoki od 5 do 10 metara mogu biti vrlo razorni i uzrokovati mnogo smrtnih slučajeva ili povreda.
Kako nastaje cunami?
Cunamiji najčešće nastaju kretanjem okeanskog dna izazvanim zemljotresima. Klizišta, vulkanske erupcije, pa čak i meteoriti također mogu generirati cunami. Ako se osjeti jak zemljotres, cunami bi mogao stići do plaže za nekoliko minuta, čak i prije nego što se izda upozorenje.
Guverner Havaja se obratio javnosti: "Brodovi leže na suhom pijesku, približava se veliki val"
Područja s najvećim rizikom nalaze se na manje od 7,6 metara nadmorske visine i unutar pola kilometra od obale. Većina smrtnih slučajeva uzrokovanih cunamijem posljedica je utapanja.
Povezani rizici uključuju poplave, kontaminaciju vode za piće, požare uzrokovane puknutim rezervoarima ili plinovodima i gubitak vitalne infrastrukture zajednice (policija, vatrogasci i medicinske ustanove).
Kako se širi?
Iz početnog područja koje generira cunami, valovi se šire u svim smjerovima slično talasima uzrokovanim bacanjem kamena u ribnjak. Kako se ovi valovi približavaju obalnim područjima, vrijeme između uzastopnih vrhova valova varira od 5 do 90 minuta.
Prvi val obično nije najveći u nizu valova, niti je najznačajniji.
Nadalje, jedna obalna zajednica možda neće iskusiti štetne valove, dok druga, koja nije toliko udaljena, može iskusiti destruktivne smrtonosne valove.
Ovisno o nizu faktora, neka niska područja mogla bi iskusiti ozbiljne poplave u unutrašnjosti vodom i krhotinama većim od 300 metara.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
