Tajni spisi Newtona: Tragao je za sudnjim danom, a piramide je smatrao ključem

Newton se često smatra prvim modernim naučnikom, ali su ga zanimale i malo drugačije stvari - piramide i sudnji dan.

Svjetski poznati fizičar, čiji će zakoni kretanja i gravitacije kasnije dominirati našim razumijevanjem fizičkog svemira niz vijekova, prvi je razbio bijelo svijetlo i pokazao spektar boja.

Pored toga, veći dio svog života istraživao je alternativne teme "s one strane nauke", a posebno je bio zainteresovan za apokalipsu judeohrišćanske mitologije.

Neke od njegovih bilješki o smaku svijeta, nagorjele zbog vatre koju je izazvao njegov pas kada je prevrnuo svijeću, prodaju se na aukciji. Već je ponuđeno više od 375.000 američkih dolara, piše portal Net.

Bilješke detaljno opisuju Newtonovo zanimanje za piramide u Gizi, kao i za egipatsku mjernu jedinicu poznatu kao "kraljevski lakat". Vjerovao je da bi mu, ako uspije da kvantifikuje ovu jedinicu, to moglo pomoći u pročišćavanju vlastitih teorija gravitacije i "otključavanju" tajni geometrije koje će mu omogućiti da predvidi kraj svijeta.

"Pokušavao je da pronađe dokaz za svoju teoriju gravitacije, ali uz to se smatralo da su drevni Egipćani čuvali tajne alhemije koje su u međuvremenu izgubljene", rekao je specijalista za rukopis iz aukcijske kuće Sotbi, Gabrijel Hiton za BBC.

Naravno, u vreme dok je pisao članak koji je na aukciji, mnoge od tih ideja smatrale su se jeretičkim i nisu mogle da budu objavljene, zbog čega su dijeljene samo privatno.