Putovanje kroz historiju: Možete li prepoznati koji je dio Sarajeva na fotografiji?

Na društvenim mrežama se pojavila fotografija grada Sarajeva iz prošlosti. 

Mnogi u komentarima nisu mogli na prvu prepoznati o kojem dijelu grada je riječ jer sada izgleda potpuno drugačije. Na fotografiji iz prošlosti je prikazana džamija koje više nema na ovoj lokaciji. Na brdima u pozadini nije bilo kuća, a sada je i taj dio poprilično izgrađen i naseljen.

Naime, na fotografiji je prikazana Skenderija, tačnije dio na kojem se danas nalazi Dom mladih, kao i Eiffelov most.

Trending

Uzbuna u Irskoj: Dronovi krenuli na avion u kojem je bio Volodimir Zelenski

Skenderija kroz historiju

Dolaskom Osmanlija, Isa-beg Ishaković (drugi bosanski sandžakbeg) utemeljit će Sarajevo ovim imenom, i to na području današnje Baščaršije. Peti sandžakbeg nakon njega, jeste Skender-paša koji će u XV vijeku na prostoru današnje Skenderije sagraditi tekiju, musafirhanu (besplatna hrana i konačište za putnike) i imaret (javnu kuhinju), a, preko puta, gdje je danas park kod Doma Sindikata sagradio je dvor, trgovački centar sa 11 dućana i karavan-saraj (prenoćište za karavane).

Svoju će imovinu, na dvije obale Miljacke, povezati drvenim mostom, a na tom će mjestu 1883. biti izgrađen željezni most, malo uzvodnije od Skenderpašinog. Ovaj most danas zovemo još i Eiffelovim, jer je, navodno, projektovan u uredu čuvenog Gustava Eiffela. Nažalost, dokumentacija koja bi to potvrdila – ne postoji.

O Skender-paši ne postoje precizne historijske informacije. Zna se da je u tri navrata bio upravitelj Bosne; za njega Ćiro Truhelka, prvi kustos Zemaljskog muzeja, navodi da je porijeklom iz sarajevskog kraja, iz srednjovjekovne vlastele Mihaljevića ili Mihajlovića (tursko mu je prezime Mihaloglu). Ipak, Hazim Šabanović, jedan od najvećih historičara o Bosni pod Osmanlijama, navodi da je Skender-paša po ocu Đenovljanin, a po majci Grk, odgojen na dvoru Mehmeda II Fatiha, s kojim je došao u Bosnu 1463. Treći ga izvor imenuje 'Jurišićem'.

Njegov će sin Mustafa-beg Skenderpašić, 1518., uz očevu tekiju podići prvu potkupolnu džamiju u našoj zemlji. Ova će ostavština Skenderpašića u nekoliko navrata biti teško oštećena, najviše u požaru kojeg je u gradu potpalio Eugen Savojski. Tekija, koja je bila nakšibendijskog tarikata (reda) je obnovljena poslije, ali se trgovine i imaret potpuno zatvaraju krajem 19. vijeka.

07.06.25. 16:38

Pogledajte fotografiju Sarajeva iz 1970-ih. Prepoznajete li ovaj dio grada?

Tekija je ostala aktivna sve do Drugog svjetskog rata, dok su s Mustafine džamije, prvo, austrougari skinuli olovni pokrov za potrebe vojske. Zatim, nakon Prvog svjetskog rata, za vrijeme vladavine Kraljevine Jugoslavije trebao je biti postavljen bakarni krov, međutim nije, pa se džamija urušava 1936. Munara ove džamije stajala je sve do 60-tih godina prošlog vijeka.

Do izgradnje Kulturno-sportskog centra Skenderija, na ovom je području bilo veliko igralište, nogometno i tenisko. A objekat koji stoji i danas jeste djelo arhitekata Živorada Jankovića, Ognjena Malkina i Halida Muhasinovića; izgrađen je 1969, kada je dobio nagradu magazina Borba za najbolje arhitektonsko djelo u tadašnjoj Jugoslaviji.