Poznati meteorolog Zoran Vakula dao prognozu do kraja godine: Očekuje li nas snježna zima?

Nakon iznadprosječnog toplog septembra, a ponegdje čak i rekordno toplog - i prognoze za oktobar su postojane u prilično velikoj vjerovatnosti nastavka iznadprosječne topline, a ni u novembru vjerojatno neće biti velike studeni, prognozirao je Zoran Vakula za HRT.

Dok su mnogi prošlih dana i sedmica uživali u prevladavajuće suhom, sunčanom i toplom vremenu - s razmjerno malo kišnih dana za septembar, s većinom više sunčanih sati nego što je u septembru uobičajeno, te s temperaturom zraka većinom višom ne samo od 20°C, nego i od 25°C, vjerovatno je malo ko razmišljao o iznimnosti tih meteoroloških uvjeta. A bili su iznimni, barem po srednjoj mjesečnoj temperaturi zraka, koja je uglavnom bila viša od prosječne iz razdoblja 1991.-2020. godina za čak 3 do 4°C!

Godina do sada - također k'o rijetko kada

Analiza srednje temperature zraka na meteorološkim postajama od 1. januara do 30. septembra također upućuje na zaključak kako živimo u još jednoj u nizu iznadprosječno toplih godina. Štoviše, jednoj od najtoplijih u znanoj povijesti mjerenja. 

Trending

Lejla Filipović komentarisala ljutite gledatelje: "Nisu shvatili bit showa"

I oktobar će mnogi imati rad'!

Kratkoročne prognoze za oktobar upućuju na nastavak "septembarskog" vremena i sljedećih sedam dana. Štoviše, prema dugoročnoj prognozi za sljedeće četiri sedmice prilično je mala vjerojatnost da će neka od sedmica biti hladnija od prosječne - ili drugim riječima - mala je vjerojatnost dugotrajnije hladnoće ili duljeg razdoblja temperature zraka niže od uobičajene za oktobar.

30.09.23. 09:30

Očekuje li nas idilična jesen? Bh. meteorolozi objavili prognozu do 10. oktobra

Također je u prve dvije oktobarske sedmice mala vjerojatnost znatnije količine oborine ili drugim riječima - do sredine oktobara kiša će vjerojatno i dalje biti razmjerno rijetka i ne obilna ili će čak izostati - velika je vjerojatnost nastavka razmjerno suhog razdoblja. U drugom dijelu oktobara povećava se vjerojatnost za ukupne tjedne količine oborine oko prosječnih pa i veće, osobito na Jadranu i područjima uz njega.

I novembar bez velike studeni?!

Pouzdanost dugoročnih prognoza za novembar je manja nego za oktobar, ali je možda nekima ipak zanimljivo spomenuti kako su prognoze postojane te i dalje upućuju na povećanu vjerojatnost još jednog iznadprosječno toplog mjeseca, što znači da ni u studenom ne bi trebalo biti velike studeni, odnosno dugotrajnog razdoblja hladnoće neuobičajene za posljednji jesenski mjesec.

Pritom će ukupna količina oborine u novembru, ostvare li se trenutačno najvjerojatnije, ali ne i odviše pouzdane prognoze.

26.09.23. 10:00

Uskoro nam stiže Miholjsko ljeto - znate li šta to znači?

U zimi ipak "dašak" zime?!

Prognoze za zimu, odnosno razdoblje decembar- januar - februar - daju povećanu vjerovatnost za srednju sezonsku temperaturu zraka oko prosječne, većinom i malu višu, ali je zanimljivo primijetiti kako su i vrijednosti odstupanja od prosjeka i vrijednosti vjerojatnosti da će se to odstupanje dogoditi - znatno manje u usporedbi s onima za jesen. Ili drugim riječima, zima će vjerovatno biti primjerenija prosječnoj zimi, nego što će jesen biti oko prosječne jeseni.

Ako se to ostvari - temperatura oko prosječne i višak oborine - povećava se "nada" mnogih i za snijeg!? I to manje u decembru, za koji je još razmjerno velika vjerovatnost pozitivnog odstupanja srednje mjesečne temperature zraka od prosječne, a više u februaru i posebice januaru!

Naravno, kod cijele ove analize i prognoze ne smije se zaboraviti:

- kako se sva odstupanja, i srednje mjesečne/sezonske temperature zraka i ukupne mjesečne/sezonske količine oborine odnose na posljednje klimatološko razdoblje, tokom kojeg je srednja temperatura zraka zime osjetno viša nego iz starog klimatološkog razdoblja od 1961. do 1990. godine, dok oborine imaju kojekakvih odstupanja, ovisno od mjesta do mjesta,

- kako je riječ o dugoročnim prognozama - koje imaju i još dugo će imati, unatoč željama i potrebama - puno nedostataka, pogrešaka i sl.