Poezija u kamenu: Veličanstvena Kul-Šarif džamija u čast sejida i pjesnika

Danas je teško i zamisliti svu nekadašnju veličanstvenost ove džamije. U oktobru 1552. godine, dok je prijestolnica Kazanjskog kanata ležala u ruševinama, vodila se odlučujuća krvava bitka između vojske Ivana Groznog i Tatara. Ruskoj vojsci je pošlo za rukom zauzeti grad tek kada su svi branioci tvrđave na čelu s neustrašivim Kul-Šarifom izginuli.

Kul-Šarif je bio sejid, tj. potomak proroka Muhameda, ratnik, pjesnik i mislilac. Njemu se pripisuje čuveno djelo Pobjeda Kazanjskog Vilajeta, u kojemu su opisani historijski događaji iz 1550. godine, kada je vojska Kazanjskog Kanata izvojevala kratkotrajnu pobjedu nad Rusima.

Autor je, međutim, predosjetio nesreću i napisao da Kazanj "nema otkuda očekivati pomoć ni zaštitu, osim zaštite boga Tengri i pomoći anđela".

Već u ljeto 1551. vojska Ivana Groznog ponovno je opkolila Kazanj. Vrhovni sejid Kul-Šarif bio je primoran postupiti kao diplomat i moliti ruske vojvode za spas grada. Nakon mučnih pregovora izaslanici su prihvatili uslove Moskve, među kojima i zahtjev da ruskoj vojsci predaju svoju vladaricu Sjujumbike sa sinom.

Međutim, pregovori su samo odložili napad ruske vojske. Poslije iscrpljujuće opsade Rusi su u oktobru 1552. prešli u ofenzivu i probili odbranu Kazanja. Glavna bitka odigrala se ispred zidina džamije kanskog kremlja. Prema narodnim predajama, Kul-Šarif je tada predvodio odred mladih derviša i sufija i branio tvrđavu sve dok pri povlačenju nije ubijen na krovu medrese.

Džamija je spaljena do temelja. Postoji, međutim, legenda o tome da su konture drvene džamije koja nestaje u plamenu ostavile tako snažan utisak na osvajače, da je odlučeno da sjećanje na nju bude ovjekovječeno u obliku crkve Vasilija Blaženog u Moskvi, koja je podignuta u čast osvajanja Kazanja.

Sredinom '90-ih odlučeno je da se veličanstvena građevina obnovi kao jedno od dominantnih obilježja Kazanjskog kremlja. Džamija Kul-Šarif dovršena je i otvorena 2005. 

To je simetrična građevina u čijoj osnovi leže dva kvadrata presječena pod uglom od 45 stepeni, što je čuveni islamski simbol Bismile. Konstrukciju džamije čini osam prelomljenih lukova koji se međusobno sijeku. Na njihovom vrhu leži kupola u obliku "kazanjske šapke", tj. kanove krune koja se danas čuva u Oružarnici Moskovskog kremlja.

Srebrni polumjesec, kao nekada, blista na vrhu svakog od četiri glavna minareta (visine 55 metara), kao i na dva manja. U ovaj kompleks, pored same džamije, ulaze i Muzej islamske kulture Povoložja i drevnih rukopisa, knjižnica, izdavački centar i uprava imama.