Ovo je najskuplja supstanca na planeti: Prodaje se za 250 miliona maraka po gramu

Dijamanti možda jesu ženin najbolji prijatelji, ali se ispostavlja da najskuplja supstanca na svijetu nije ono što biste pomislili.

Zlato i dijamanti mogu biti prva stvar koja vam padne na pamet kada razmišljate o najvrednijim supstancama, no zapravo je to supstanca u obliku praha koja daleko nadmašuje sve ostalo.

Supstanca

Tartufi, šafran i kavijar takođe su među skupim supstancama, dok industrijski materijali kao što su platina i tritijum dolaze s visokom cijenom, a ne možemo zaboraviti ni na to da kada čujete riječ "prah", možda vam na pamet padnu i neke druge, manje zakonite supstance.

Trending

Ozbiljno upozorenje: 'Ako Trump zaista uradi šta je najavio, američki građani će platiti cijenu'

Međutim, čak ni supstance u svom prahu ne mogu se porediti s materijalom koji se može prodati za čak 140 miliona dolara (249,32 miliona maraka) po gramu.

Umjesto da ima jednostavno ime – iako, koliko nas zapravo treba izgovoriti to ime, kada to nije nešto što možemo priuštiti? – dobio je privlačno ime 'Endohedralni fulerini bazirani na atomu dušika' (Nitrogen Atom-Based Endohedral Fullerenes).

Zašto je tako skup

Razlog za to je u tome što se ovaj materijal može koristiti za razvoj veoma malih, izuzetno preciznih atomskih satova.

Atomski satovi su ključni za rad GPS sistema, što ih čini izuzetno važnim za navigaciju.

Trenutni problem je što su atomski satovi prilično veliki, veličine jedne sobe.

Međutim, korištenje Endohedralnih fulerina baziranih na atomu dušika' moglo bi učiniti današnje atomske satove sličnima starim IBM računarima pored modernog pametnog telefona. To bi moglo imati ogromne posljedice na način na koji koristimo atomske satove, proširujući njihovu primjenu izvan navigacije.

Dovoljno mali atomski sat mogao bi se koristiti za precizno određivanje lokacije nečega, kao i eliminisanje GPS "mrtvih tačaka" tako što bi imao ugrađeni atomski sat.

Krajnje Punjenje Na Bazi Azotnog Atoma razvili su naučnici iz Oxforda u kompaniji Designer Carbon Materials, i smatraju da bi u budućnosti čak i pametni telefoni mogli imati unutra atomski sat.

Zanimljivo je da je naziv materijala, posebno dio 'fullerenes', direktno povezan s njegovom strukturom.

To je 'kavez' od ugljenikovih atoma s azotnim atomom unutar njega. Naziv 'fullerene' odnosi se na ovaj 'kavez' i predstavlja priznanje arhitekti i filozofu Richardu Buckminsteru Fulleru, poznatom po svojim dizajnima koji sadrže karakteristične međusobno povezane trokute u geodetskoj kupoli.