Ovo je 20 neobičnih činjenica koje niste znali o pčelama: "Pčelinji ples" je tačniji od Google mapsa

1
Radiosarajevo.ba
Ovo je 20 neobičnih činjenica koje niste znali o pčelama: "Pčelinji ples" je tačniji od Google mapsa
Foto: Pexels / Ilustracija / Pčela

Možda će vas iznenaditi činjenica da pčele žive samo 50 dana, a da svaka tokom života skupi tek dvanaestinu kašičice meda, a imaju i jako razvijene higijenske navike.

Ko su pčelice radilice? A ko trutovi? Ko stražari na ulazu u košnicu? Zašto je matica samo jedna? Čime krpe rupice u saćama? Koliko kilometara prelete u jednom danu i koliko meda svaka pčela skupi u svom životu koji je, nažalost, vrlo kratak...? To i još mnogo zanimljivosti dao je u kratkom presjeku pčelinjeg života mladi pčelar Tvrtko Matijević koji već godinama uzgaja pčele koje su njegova strast i pravi posao.  

Matica u prosjeku živi 3 - 5 godina

Matica je spolno razvijena ženka, jedna je u pčelinjem društvu i živi u prosjeku 3 do 5 godina. Polaže jajašca i ne obavlja druge poslove u košnici. U vrhuncu sezone dnevno polaže do 2500 jaja što je nekoliko puta više od njezine težine. Dobra matica je temelj svake pčelinje zajednice jer ona održava brojčanu jakost zajednice intenzivnim zalijeganjem jaja.

Dževad Alihodžić za Radiosarajevo.ba: 'Ovo može samo Bosna i Hercegovina, idemo naprijed'

Dževad Alihodžić za Radiosarajevo.ba: 'Ovo može samo Bosna i Hercegovina, idemo naprijed'

Pčelu pokreće njen feromon

Matica luči feromon koji cijelu pčelinju zajednicu održava u radnoj kondiciji. Pčele obavljanjem svojih poslova u košnici svojim tijelima šire taj feromon i time daju signal da je u košnici sve u redu.

Kiša napravila i druge probleme: U Brčkom slab prinos meda

Kiša napravila i druge probleme: U Brčkom slab prinos meda

Ako matica nestane iz košnice ili njezin feromon oslabi, pčele poduzimaju određene zahvate za spas zajednice jer bez matice nema njenog opstanka. Zbog feromona koji luči, pčele prepoznaju svoju maticu. Kad osjete maticu drukčijeg feromona u svojoj košnici, instinktivno ju žele uništiti i to čine "uklupčavanjem" - veći broj pčela okupi oko matice, zarobi je i ubije.

Malu maticu hrane matičnom mliječi 

Kada pčelinje društvo ostane bez matice ili je došlo u stanje kada se želi podijeliti, odnosno rojiti, pčele grade matičnjake u koji matica polaže jaja na isti način kao i u običnu ćeliju saća. Iz jajeta se nakon tri dana izleže ličinka, a pčele ju tada obasipaju matičnom mliječi.

Pčelari u BiH nadaju se boljem vremenu i prinosima: 'Godina još nije izgubljena'

Pčelari u BiH nadaju se boljem vremenu i prinosima: 'Godina još nije izgubljena'

Prva tri dana pčele sve ličinke hrane matičnom mliječi, a ono što će u konačnici uvjetovati da li se iz jajeta razvije matica ili pčela radilica je način daljnje ishrane. Ličinka koju odaberu i iz koje će se razviti matica biva i dalje hranjena matičnom mliječi. Ličinke pčele radilice nastavljaju dobivati ishranu medom i peludom.

Pčele radilice žive do 50 dana

Pčela radilica živi u prosjeku 40 do 50 dana, a njen kratak život je uvjetovan velikom količinom posla koji obavlja za svoju zajednicu. Zimska pčela živi do 6 mjeseci jer su poslovi u to doba godine svedeni na minimum. Tada uglavnom griju košnicu. Kako bi se ugrijale, skupljaju se u tzv. "zimski grozd". Pčelinje društvo je strogo organizirano pa su tako poslovi podijeljeni između radilica ovisno o njihovoj starosti, a uloge mijenjaju otprilike svaka tri dana svoje starosti. Poslovi koje obavljaju su: poliranje stanica saća, hranjenje matice matičnom mliječi, hranjenje ličinki pčela radilica i trutova, stražarenje na ulazu u košnicu, proizvodnja voska. Kad napuni 21 dan života, pčela radilica postaje izletnica te počinje skupljati nektar, pelud, propolis i vodu. Uloga truta u pčelinjoj zajednici je sparivanje sa mladim maticama.

Stršljenovi su prirodni neprijatelji

Stršljen hvata pčele ispred košnica. Hrani se pčelinjim mednim mjehurom, a u praksi se pokazalo da kod normalnih društava ne može učiniti veliku štetu.

Saće grade u obliku šesterougla

Pčele su najbolji graditelji na svijetu jer najbolje koriste prostor za izgradnju svog staništa. Stanice saća grade u obliku šesterougla gdje je svaka stranica ujedno i "zid" susjedne ćelije. U saće matica polaže jaja iz kojih se izliježe pčela, a također u saće pčele deponiraju hranu koju skupe u prirodi.

Ostatak teksta možete pročitati OVDJE.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (1)

/ Povezano

/ Najnovije