U Berlinu otvoren Muzej egzila: Priče o progonstvu, gubitku i borbi za slobodu

Berlin, danas jedan od gradova koji pružaju utočište migrantima iz cijelog svijeta, tokom nacističkog režima bio je mjesto straha iz kojeg su mnogi bili primorani pobjeći.

Sudbinama ljudi koji su tada napuštali Njemačku, među kojima su bili Jevreji, homoseksualci i politički protivnici nacističkog režima, bavi se Muzej egzila, koji je nedavno otvoren u njemačkoj prijestolnici.

Direktorica muzeja Ruth Ur i njen tim žele da, osim podsjećanja na historijske događaje, predstave i životne priče ljudi koji su danas primorani napustiti svoje domove. Poseban fokus stavljen je na krhkost slobode i demokratije, čija se vrijednost, kako ističu, često nedovoljno prepoznaje.

Trending

Informer ostaje bez jutarnjeg programa na sedam dana: REM izrekao oštru kaznu

"Okolnosti se mogu vrlo brzo promijeniti. Upravo to želimo pokazati", kazala je Ur u razgovoru za njemačku novinsku agenciju dpa.

Kustosica i historičarka umjetnosti porijeklom iz Velike Britanije smatra važnim povezati savremenu Njemačku s periodom od prije osam ili devet decenija, ne samo kroz historijske činjenice već i kroz emocije i lična iskustva.

Prije 3 dana

Riješena misterija napuštenog Mercedesa: Automobil porodice iz BiH već pola godine stoji u Njemačkoj

Prema njenim riječima, u Njemačkoj je prisutan svojevrstan "tužni zamor" kada je riječ o temama nacizma i Holokausta, zbog čega je neophodno pronaći nove načine predstavljanja ovog dijela historije.

Jedan od njih vidi u međunarodnoj saradnji i povezivanju. Cilj je da muzej postane svojevrsni svjetski centar za istraživanje i predstavljanje iskustava egzila.

"Želimo da ovdje, u Njemačkoj, budemo svjetski centar – mali, doduše, ali s velikom međunarodnom mrežom. Neka vrsta mini Goethe instituta", pojasnila je Ur.

Posebnu važnost za koncept muzeja ima i zgrada u kojoj je smješten. Riječ je o gradskoj vili staroj više od 150 godina, koja se nalazi u ulici Fasanenstraße, u berlinskoj četvrti Charlottenburg.

"Ulazite u kuću u kojoj se dugo živjelo i želimo joj vratiti osjećaj topline. Posjetioci trebaju osjetiti da ovo nije obični čas historije", naglasila je direktorica.

Prije 6 dana

Njemačka "guta" suplemente: Biznis cvjeta, ljekari upozoravaju na rizike

Ideju za osnivanje muzeja pokrenula je dobitnica Nobelove nagrade za književnost Herta Müller. Njena zamisao bila je stvoriti prostor u kojem će se govoriti o gubitku i novim počecima, neizvjesnosti i odlasku, progonstvu i preživljavanju.

Vila će naredne godine biti obnovljena i prilagođena osobama s invaliditetom, dok je za 2028. godinu planirano proširenje muzeja na dodatne spratove.

Za sada se izložba prostire na oko 150 kvadratnih metara i posjetiocima približava historiju neposrednog okruženja, kroz priče o ljudima koji su nekada živjeli u toj ulici.

U fokusu su nekadašnji stanovnici Fasanenstraße koji su tokom nacističkog perioda utočište pronašli u egzilu. Među njima su pisac Heinrich Mann, socijaldemokratski zastupnik u Reichstagu Rudolf Breitscheid i rusko-jevrejski pisac Essad Bey.

Nakon završetka planiranih radova, jedan sprat bit će namijenjen stalnoj postavci, uz najmanje dvije privremene izložbe godišnje, najavio je rukovodilac za strategiju muzeja Lukas Geck.

Iako će osnovna tema biti egzil u periodu od 1933. do 1945. godine, postavke će redovno uspostavljati vezu sa savremenim društvom.

Prije 6 dana

Njemačka postavila ambiciozan cilj: Do 2030. želi postati 'nacija umjetne inteligencije'

"Ne možemo govoriti o egzilu u prošlosti, a istovremeno zanemariti ono što se događa danas", poručio je Geck.

Jedan od primjera takvog pristupa jeste zvučna instalacija nastala u saradnji s iranskom književnicom koja trenutno živi u egzilu protiv svoje volje.

Bježeći pred nacističkim progonom, ljudi su utočište pronalazili širom svijeta – od Islanda i Kine do Južnoafričke Republike i Argentine. Te međunarodne veze muzej nastoji predstaviti kroz program "Ambasade egzila", koji realizira u saradnji s diplomatskim predstavništvima u Njemačkoj i drugim zemljama.

Posebna pažnja posvećena je i najmlađim posjetiocima. Prema riječima kustosice, muzej već bilježi veliki interes djece i učenika, koji učestvuju u cjelodnevnim radionicama.

Tokom tih aktivnosti upoznaju se s odabranim životnim pričama ljudi koji su bili primorani napustiti Njemačku tokom nacističkog perioda, a nerijetko u njihovim sudbinama prepoznaju i poveznice s vlastitim iskustvima.

Na taj način Muzej egzila nastoji pokazati da progonstvo nije samo tema iz historijskih udžbenika, već iskustvo koje i danas oblikuje živote miliona ljudi širom svijeta.