Objavljena lista najpametnijih i "najglupljih" nacija: Evo gdje su Bosanci

U medijima se pojavila karta Europe na kojoj su otkrivene prosječne vrijednosti koeficijenta inteligencije za sve europske narode.

Mapa vrlo slikovito pokazuje kako su narodi Istoka, a posebno Balkana bitno niže inteligencije od naroda Zapada, a Srbi, Crnogorci i Albanci su među "najglupljima", objavio je National Geographic.

To je naravno dovelo do rasprave kako u Srbiji tako i u regiji. Mapu je izradio češki lingvist Jakub Marijan i objavio je na svom blogu www.jakubmarian.com, pri čemu je koristio podatke iz kontroverznih istraživanja Richarda Lynna i Tatua Vanhanena.

Trending

Vučić paranoiše: Negira studentske proteste, tvrdi da je sve to zbog Rezolucije o Srebrenici?!

Prosječna inteligencija građana Srbije iznosi 90, Makedonije 91, Bosne i Hercegovine 93, Hrvatske 98, koliki je IQ i u Sloveniji. Lošije od Srbije su prošle samo Crna Gora sa 86, kao i Albanija sa 82, što je najniži IQ u Europi.

Istovremeno, Grčka i Bugarska imaju 93, Ukrajina ima 94, Poljska 96, Španija 97, a Rusija 97. Na Zapadu Europe je stanje u prosjeku bolje, Francuska i Norveška 98, Njemačka, Švedska i Velika Britanija 99, dok je najveća inteligencija u Finskoj 101.

Ove brojke su za potrebe mape preuzete iz knjige Inteligencija, jedinstveni konstrukt društvenih nauka koju su napisali britanski znanstvenik Richard Lynn i Tatu Vanhanen.

Prema tablici koju su dobili, stanje u Europi je daleko bolje i više ujednačeno nego u nerazvijenom dijelu svijeta gdje su ove vrijednosti ponekad i ispod 70, dok, na primjer, Sjedinjene Američke Države imaju prosjek od 97.

Ova knjiga, inače, pored razvrstavanja naroda po pameti, ukazuje i na to da je IQ u velikoj mjeri povezan s rezultatom pojedinih nacija na testovima kao što su PISA ili TIMSS, koji mjere obrazovanost populacija.

Međutim, istraživanja Lynna i Vanhanena na kojima se mape temelje, a posebno u odnosu na potencijalne posljedice dijeljenja naroda na gluplje i pametnije, oštro su napadana od drugih znanstvenika kao metodološki problematična, objavljeno je na National Geographicu.