Noćas počinje zimsko računanje vremena: Tačno u ovo vrijeme pomjeramo kazaljke na satu

Noćas, u nedjelju 26. oktobra 2025. godine, u 3 sata ujutro pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata.

Time ćemo dobiti dodatni sat sna, ali dani će postati kraći.

Zašto se pomjera sat dva puta godišnje?

Svake godine, u proljeće i na jesen, stanovnici brojnih zemalja svijeta pomjeraju kazaljke na satu, sat unaprijed, sat unazad. Iako se to čini kao rutina, malo ko zapravo zna zašto se sat pomjera i ima li to danas ikakvog smisla.

Trending

Samo ako prođu baraž: Na ovim stadionima Zmajevi će igrati utakmice Svjetskog prvenstva

Ideja koja je trebala donijeti uštedu

Pomjeranje sata uvedeno je s ciljem boljeg iskorištavanja dnevnog svjetla.

U proljeće, sat se pomjera unaprijed, obično s 2:00 na 3:00, da bismo imali više svjetla u večernjim satima.

U jesen, vraća se unazad, s 3:00 na 2:00, kako bi jutra ponovo bila svjetlija. Osnovna ideja bila je jednostavna: ako dan duže traje, troši se manje električne energije za rasvjetu i grijanje. Time se, bar teoretski, štedi energija i novac.

Od Franklina do modernog doba

Prvi koji je spomenuo pomjeranje sata bio je Benjamin Franklin još 1784. godine, u svom eseju o "štednji svijeća". Ideja je tada bila više humoristična nego ozbiljna. Praktično je primijenjena tek 1916. godine, tokom Prvog svjetskog rata, najprije u Njemačkoj, zatim u Velikoj Britaniji i SAD-u.

Cilj je bio smanjiti potrošnju goriva i električne energije u ratnim uslovima. Nakon rata, mnoge zemlje su zadržale tu praksu, a tokom 1970-ih, u vrijeme svjetske energetske krize, pomjeranje sata postalo je standard širom Evrope.

Ima li to danas smisla?

U doba kada su sijalice trošile mnogo struje, ideja je imala opravdanje.

Međutim, danas moderni LED izvori svjetla troše minimalno energije, dok klima uređaji i ekrani troše mnogo više, bez obzira na doba dana. Zbog toga sve više stručnjaka smatra da pomjeranje sata više ne donosi stvarnu uštedu, ali zato uzrokuje: poremećaj sna i biološkog ritma, pad koncentracije i produktivnosti, pa čak i povećan rizik od srčanih i saobraćajnih incidenata neposredno nakon promjene.

Koje je "pravo" vrijeme?

Astronomski gledano, prirodno ili solarno vrijeme je ono kada je Sunce tačno u zenitu (najviše na nebu) oko podneva.

To je, zapravo, zimsko računanje vremena, ono koje je usklađeno s prirodnim ritmom dana i noći. Dakle, zimsko vrijeme je "pravo", a ljetno vrijeme je vještački pomak unaprijed za jedan sat.

Šta kaže Evropa?

Kada bismo trajno ostali na ljetnom vremenu, Sunce bi, primjerice, u decembru izlazilo tek oko 8:30, što bi značilo da bi mnogi išli na posao u mraku.

Evropska unija je još 2019. godine donijela odluku da se ukine pomjeranje sata, ali je svaka država članica trebala sama odlučiti hoće li trajno ostati na zimskom ili ljetnom vremenu. Dogovor, međutim, još nije postignut, pa kazaljke se i dalje pomjeraju svake jeseni i proljeća.

Dok čekamo konačnu odluku…

Iako je pomjeranje sata postalo navika, sve je jasnije da nema značajnog efekta na uštedu energije, dok istovremeno remeti naše unutrašnje satove. Do daljnjeg, ostaje nam da dva puta godišnje pomjeramo kazaljke i da svake jeseni ponavljamo isto pitanje: Koje je zapravo pravo vrijeme, ono na satu, ili ono u nama?