Naučnici uznemireni nakon novog istraživanja Glečera Sudnjeg dana: "Svijet mora odmah reagirat!i"

Najširi glečer na planeti topi se "agresivnije" nego što je ranije predviđeno, što znači da bi njegov utjecaj na globalni porast nivoa mora mogao biti dvostruko veći od trenutnih procjena, prema novom istraživanju tima glaciologa.

Glečer Thwaites u zapadnom Antarktiku, nazvan Glečer Sudnjeg dana zbog katastrofe koju bi njegov kolaps izazvao, predstavlja veliki problem kada je u pitanju predviđanje globalnog porasta nivoa mora. Glečer veličine Floride, koji se nalazi na jednom od najmanje dostupnih mjesta na Zemlji, smanjuje se decenijama, a njegov topljeni led trenutno doprinosi oko četiri posto globalnom porastu nivoa mora.

Ali mehanizmi iza njegovog topljenja su izuzetno složeni, što otežava precizno mapiranje njegove budućnosti. Međutim, to je vitalni zadatak, jer Thwaites zadržava dovoljno vode da podigne nivo mora za više od 60 centimetara ako bi se urušio. Budući da također djeluje kao čep koji zadržava ogromni antarktički ledeni pokrov, to bi na kraju moglo dovesti do porasta nivoa mora za oko tri metra, uništavajući obalne zajednice od Miamija do Manile.

Trending

Panika u ugostiteljskom objektu kod Tešnja: 38 osoba povrijeđeno nakon bacanja suzavca

Opasnost zvana Thwaites

Glaciolozi sa Univerziteta Kalifornija, Irvine i NASA-ine Laboratorije za mlazni pogon razvili su novi model ledenog pokrivača za koji kažu da bolje odražava šta se dešava ispod ovog ledenog giganta. Brzo povlačenje Thwaitesa uzrokovano je procesima na njegovoj "liniji uzemljenja", tački u kojoj se led izdiže s morskog dna i počinje plutati po okeanu kao ledena polica.

Ali dok su tipični modeli ledenih pokrivača obično gledali na liniju uzemljenja kao na nešto fiksno i uglavnom stabilno, "došli smo do spoznaje da postoji drugačiji raspored ispod glavnih Zemljinih glečera koji završavaju okean", rekao je za CNN glavni autor izvještaja Mattia Poinelli, naučnik projekta na UCLA koji je u vrijeme studije bio istraživač nauke o Zemljinom sistemu na UC Irvine.

Satelitski podaci otkrivaju da je linija uzemljenja zapravo "zona uzemljenja", ponekad široka kilometrima, gdje morska voda stalno ulazi i izlazi s plimom i osekom, podižući i spuštajući debeli led u procesu poznatom kao "plimno pumpanje". To omogućava relativno toploj okeanskoj vodi da prodre "duboko ispod ledenih pokrivača i uzrokuje snažno topljenje", rekao je Poinelli. Kada su naučnici prilagodili modele tako da uključe koncept "zone dodira s tlom" (grounding zone), otkrili su da bi glečer Thwaites mogao doprinijeti porastu nivoa mora za do oko tri centimetra do 2100. godine – što je dvostruko više od prethodnih procjena – čak i bez daljeg globalnog zagrijavanja. Ovi nalazi objavljeni su u ponedjeljak u časopisu Nature Communications.

Tlo na kojem leži Thwaites naginje se prema dolje, što znači da se, kako se glečer topi, sve više leda izlaže toploj okeanskoj vodi. Međutim, topografiju dodatno komplikuju dva ključna podvodna grebena koji "fiksiraju" led, sprečavajući ga da brže klizi u okean. Studija je pokazala da procesi topljenja u zoni dodira s tlom ubrzavaju "oslobađanje" leda s velikog grebena zvanog Mouginot. Postoji 60-postotna vjerovatnoća da će se led odvojiti od ovog grebena do kraja vijeka, nakon čega će se glečer vjerovatno brzo povlačiti niz nagnutu podlogu prema sljedećem velikom grebenu.

Ovi nalazi sugerišu da su posljedice gubitka glečera Thwaites možda bile potcijenjene. Porast nivoa mora od tri centimetra možda ne zvuči mnogo, ali je dovoljan da značajno poveća opasnosti za stanovništvo u priobalnim područjima. Rezultati "predviđaju veći rizik od poplava u priobalnim područjima i veću izloženost tim poplavama u narednim decenijama nego što se ranije očekivalo", izjavio je Eric Rignot, jedan od autora izvještaja i profesor nauke o sistemu Zemlje na Univerzitetu Kalifornije u Irvineu (UC Irvine).

Ted Scambos, viši naučni saradnik u Centru za nauku o Zemlji i posmatranje pri Univerzitetu Kolorado u Boulderu – koji nije učestvovao u ovom istraživanju – rekao je da bi ovi nalazi mogli predstavljati "pravu prekretnicu za predviđanje porasta nivoa mora uzrokovanog glečerom Thwaites". Ipak, on i drugi stručnjaci upozoravaju da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se razumjeli uticaji različitih procesa topljenja u zoni dodira s tlom, pri čemu je posebno važno prikupiti direktne podatke ispod samog glečera.

Mora se odmah reagirati

"Činjenica je da još mnogo toga moramo saznati o procesima u zoni dodira s tlom kako bismo mogli davati pouzdane procjene o tome kojom će se brzinom led gubiti", rekao je Robert Larter, morski geofizičar iz organizacije British Antarctic Survey, koji također nije bio uključen u ovu studiju. Okruženje ispod glečera Thwaites, kojem je veoma teško pristupiti, još je složenije nego što je opisano u radu, dodao je on.

Prikupljanje podataka posmatranjem na liniji dodira glečera Thwaites s podlogom (tzv. *grounding line*) predstavlja sljedeći korak, rekao je Rignot. Naučnici planiraju otputovati tamo 2028. godine kako bi postavili instrumente sposobne da zabilježe procese ulaska i izlaska morske vode.

"Već decenijama smo svjesni utjecaja klimatskih promjena na osjetljive ledene pokrivače naše planete", rekao je Rignot, "ali sve jasnije razumijevanje – do kojeg smo došli posljednjih godina – o tome šta se zapravo dešava na donjim stranama glečera poput Thwaitesa, izaziva još veću zabrinutost." Istakao je da svijet mora odmah smanjiti zagađenje koje uzrokuje zagrijavanje planete kako bi se ograničile posljedice, te upozorio: "Čak i ako to učinimo, u budućnosti možemo očekivati ​​viši nivo mora koji proizlazi iz štete koja je već nastala."