Naučnici šokirani: Prikačili kamere na polarne medvjede i pratili njihovu rutinu
Ako ste se ikada zapitali kako svijet izgleda iz perspektive polarnog medvjeda, ovaj nevjerovatan snimak može vam to dočarati.
Naučnici su rekli da su ostali "začuđeni" nakon što su pregledali 115 sati video snimka koje su snimili dok su kamere vezivali za životinje dok su lutale Kanadom. Osim što su nam dali dublje razumijevanje kako je kretati se na četiri noge, snimci su također naglasili koliko su ova stvorenja zaista inteligentna.
Stvar je u tome što je ova vrsta bila teško pogođena efektima klimatskih promjena u posljednjih nekoliko godina i sada je smatra 'ranjivom' od strane IUCN grupe stručnjaka za polarne medvjede.
Vanjskopolitička inicijativa BH obilježila 20 godina djelovanja
Ogromne količine morskog leda se otapaju zbog globalnog zagrijavanja, što predstavlja veliki problem polarnim medvjedima, jer koriste smrznutu posteljinu kao odskočnu dasku za ručak.
S obzirom na činjenicu da su primarni izvor hrane medvjeda tuljani, nedostatak morskog leda zaista predstavlja problem kada je u pitanju njihov opstanak.
Prema WWF-u, polarni medvjedi također koriste morski led da se "odmaraju, razmnožavaju i pohranjuju energiju za ljeto i jesen, kada je hrana nedostupnija".
Sada se topi ranije u proljeće i formira se kasnije u jesen u južnom području medvjeda, upozorila je organizacija, na mjestima kao što su Hudson Bay i James Bay u Kanadi. A uticaj ovoga je u najmanju ruku zabrinjavajući.
"Svake sedmice ranije kada se led raspadne u Hudson Bayu, medvjedi izlaze na obalu otprilike 22 funte lakši i u lošijem stanju", rekao je WWF.
Polarni medvjedi su prisiljeni da provode više vremena na kopnu zbog topljenja morskog leda, ali je za životinje teško nabaviti hranu bogatu kalorijama - to je uzrok njihovom dramatičnom gubitku težine.
Dakle, da bi došli do dna o tome kako su se polarni medvjedi nosili sa ovom dilemom života i smrti, naučnici su pričvrstili kamere za njih 20 jedinki koje su lutale zalivom Hadson.
Tim je pregledao više od 100 sati snimaka pripremljenih u periodu od tri godine, koji pokazuju kako bića jedu, spavaju, love i zabavljaju se. Viđeni su kako se hrane leševima ptica, žvaču bobice i travu, morske životinje, kao i kako se međusobno tuku u vodi.
Anthony Pagano, biolog za divlje životinje iz američkog Geološkog zavoda (USGS) i vođa studije, ranije je rekao za Vox o nalazima: „Bili smo očarani video snimkom. Video snimak je zaista naglasio koliko su ove životinje inteligentne koristeći različite strategije ponašanja kako bi preživjele svoje vrijeme na kopnu bez pristupa svom primarnom plijenu."
Prije studije, naučnici su pretpostavljali da bi se polarni medvjedi mogli nositi s dugim periodima na kopnu odmarajući se kako bi uštedjeli energiju ili se punili drugim plijenom poput biljaka i morskih ptica.
Nije morski pas, medvjed ni zmija: Ovo je najsmrtonosnija životinja na svijetu
Snimak i drugi podaci koje su sakupili boffins - kao što su količina potrošene energije i mjerenja kretanja - sugerišu da su grabežljivci zapravo radili i jedno i drugo, pri čemu su neki krenuli u potragu za hranom, a drugi su se odlučili da malo prilegnu.
Uprkos podjeli u pristupima među polarnim medvjedima, nažalost ni jedan nije bio uspješan - i svi osim jednog od 20 ispitanika izgubili su na težini. Alarmantno, jedan je čak izgubio skoro 80 kilograma.
Naučnici su također otkrili da su polarni medvjedi duže plivali u potrazi za hranom, što je "neočekivano za ovo doba godine", rekao je polarni stručnjak sa Univerziteta Alberta Andrew Derocher.
Čovjek živi pod morem mjesecima: "Kada se vratim na kopno želim se normalno istuširati"
Derocher je dalje objasnio: "Ovo su možda djela očaja. Gladni i mršavi medvjedi preuzimaju više rizika od debelih medvjeda." U suštini, jedenje bobica i manjeg plijena nije dovoljno da se polarni medvjed privuče.
"Ova studija zaista donosi poruku da nema spasa od kopnene hrane koja bi pomogla polarnim medvjedima kroz period bez leda", dodao je Derocher.
Procjenjuje se da je populacija polarnih medvjeda u ovom području pala za 30 posto od 1987. godine, a ova studija dokazuje da će globalno zagrijavanje nastaviti da otežava opstanak ove vrste, piše LADBible.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.