Naučnici istražuju: Više od hiljadu bačvi nuklearnog otpada otkriveno na dnu Atlantika

U sklopu međunarodne ekspedicije, naučnici su otkrili i precizno locirali više od hiljadu bačvi s nuklearnim otpadom u sjeveroistočnom dijelu Atlantskog oceana. Ovu značajnu vijest objavio je glasnogovornik francuske istraživačke organizacije CNRS.

Ekspedicija je započela sredinom juna, kada je tim stručnjaka s brodom L’Atalante isplovio iz francuskog Bresta prema zapadnoeuropskom dijelu Atlantskog bazena. Cilj misije je tijekom četiri sedmice istražiti podmorje, pronaći što više odloženih bačvi te ispitati njihov utjecaj na okoliš i morski život. U projektu sudjeluju i naučnici s njemačkog Instituta za ekologiju ribarstva Thünen iz Bremerhavena.

Sjenka prošlosti

Od 1950-ih do 1980-ih, mnoge su zemlje – zbog nedostatka znanja i regulatornog okvira – koristile oceane kao odlagališta nuklearnog otpada. Smatralo se da su dubine od 3000 do 5000 metara dovoljno sigurne za takvo skladištenje. Tek je 1993. godine službeno zabranjeno odlaganje nuklearnog otpada u more.

Trending

Novi problemi u bh. privredi: Gigantima iz Zenice i Lukavca prijeti kolaps

Procjenjuje se da se samo u sjeveroistočnom Atlantiku nalazi najmanje 200.000 takvih bačvi. No, tačna lokacija i stanje spremnika većinom su nepoznati.

Karta opasnosti

U sklopu projekta NODSSUM (Nuclear Ocean Dump Site Survey Monitoring), 21 naučnik aktivno traga za točnim lokacijama nuklearnog otpada kako bi izradili detaljnu podvodnu kartu. Koriste autonomnog ronilačkog robota Ulyx, opremljenog 3D kamerama i sonarima za precizno lociranje objekata na velikim dubinama.

Tim također uzima uzorke morske vode, tla i živih organizama kako bi procijenio moguće posljedice po ekosistem.

27.06.25. 13:11

Otkrivena invazivna vrsta mrava u Velikoj Britaniji: Vrtlari strahuju od širenja

Nestaje li radioaktivnost?

Voditelj projekta, Patrick Chardon, procjenjuje da će radioaktivnost većine otpada u idućih 300 do 400 godina znatno oslabjeti. Ipak, upozorava da su spremnici bili konstruirani da izdrže pritisak oceana, ali ne nužno i dugotrajno zadržavanje radioaktivnog materijala. Postoji mogućnost da su neki već počeli ispuštati štetne tvari u okoliš.

Ova ekspedicija predstavlja važan korak u razumijevanju utjecaja čovjekovih pogrešaka iz prošlosti na zdravlje mora – te nudi nadu da ćemo barem djelomično moći ublažiti njihovu dugoročnu štetu.