Misli koje nam kradu mentalnu snagu

Mentalno jaki ljudi mogu da podnesu sve što im život donosi i da se nose sa svakom situacijom. Svi bi željeli da budu takvi, ali ne primjećuju na koje ih sve načine vlastito razmišljanje sabotira u tome i nepotrebno im oduzima snagu.

Mentalna snaga zahtijeva trostrani pristup – upravljanje našim mislima, regulisanje naših emocija i produktivno ponašanje uprkos našim okolnostima.

Iako možemo da se suočimo sa problemima na sva ta tri područja, često su naše misli onaj glavni problem koji nam krade mentalnu snagu, piše Psychology Today.

“Sve ili ništa” razmišljanje

Ponekad stvari vidimo kao crne ili bijele. Možda imate u mislima dvije kategorije saradnika – dobre i loše. Ili možda na svaki projekat gledate kao na uspjeh ili neuspjeh. Prepoznajte nijanse sive, umjesto da stvari postavljate jednostrano.

Pretjerane generalizacije

Lako je uzeti određeni događaj i generalizovati ga do kraja života. Ako niste uspjeli u dovršetku nekog projekta, možete zaključiti – “loš sam u tome”. Ili ako jedan član porodice prema vama postupa loše, možda ćete pomisliti: “Svi u mojoj porodici su nepristojni”. Obratite pažnju na slučajeve kada incident može da se odnosi samo na jednu specifičnu situaciju, umjesto na sva druga područja života.

Filtriranje pozitivnog

Ako se dogodi devet dobrih stvari i jedna loša, ponekad filtriramo dobro i zumiramo loše. Možda izjavljujemo da smo imali loš dan, uprkos pozitivnim događajima. Ili se možda osvrćemo na naš nastup i izjavljujemo da je bilo grozno jer smo napravili jednu grešku. Filtriranje pozitivnog može vas spriječiti da uspostavite realni pogled na situaciju. Razvijajte uravnotežene izglede primjećujući i pozitivne i negativne strane svega.

Sažalijevanje samog sebe

Kada vam neke stvari propadnu ili ne funkcionišu, nemojte biti tužni i sažalijevati se. Umjesto toga pronađite rješenje za problem i zdrav način kako da se nosite s porazom, na primjer razgovor s prijateljima.

Čitanje misli

Nikad ne možemo da budemo sigurni šta neko drugi misli. Pa ipak, svi povremeno pretpostavljaju da znaju što se događa u tuđoj glavi. Razmišljanje stvari poput “sigurno je mislio da sam glup kad sam ono rekao” donosi zaključke koji se ne moraju nužno temeljiti na stvarnosti. Podsjetite se da se možda ne bavite tačnim nagađanjima o percepciji drugih ljudi.

Katastrofiranje

Ponekad mislimo da su stvari puno gore nego što zapravo jesu. Ako jednom u roku od mjesec dana ne ispunite svoje finansijske ciljeve, možda ćete pomisliti: “Ja ću završiti u bankrotu” ili “nikad neću imati dovoljno novca za penziju”, iako nema dokaza da je situacija tako strašna. Može se lako pretvoriti u katastrofalnu situaciju pošto vaše misli postanu negativne. Kad počnete predviđati sudbinu i mrak, podsjetite se da postoje mnogi drugi potencijalni ishodi.

Označavanje

Označavanje uključuje dodavanje naziva nekome ili nečemu. Umjesto da razmišljate “on je pogriješio”, svog komšiju možete označiti “idiotom”. Označavanje ljudi i iskustava svrstava ih u kategorije koje se često temelje na izolovanim incidentima.

Sudbina

Iako niko od nas ne zna šta će se dogoditi u budućnosti, ponekad volimo da predviđamo. Mislimo da su stvari poput “ako idem na dijetu, vjerovatno ću samo dobiti na težini”. Ove vrste misli mogu postati samoispunjujuće proročanstvo ako niste pažljivi.

Personalizacija

Koliko god želimo da kažemo da ne mislimo da se svijet vrti oko nas, lako je sve personalizovati. Ako se partnerka ne javi, možete da pretpostavite: “Mora da je ljuta na mene”. Kada se uhvatite za lične situacije, uzmite vremena da ukažete na druge moguće činioce koji mogu da utiču na okolnosti.

Nestvarni ideali

Uspostavljanje nepravednih poređenja o sebi i drugim ljudima može da nam upropasti motivaciju. Gledanje nekoga ko je postigao puno uspjeha nije korisno, posebno ako je taj neko imao puno srećnih okolnosti na svom putu. Umjesto mjerenja svog života prema tuđem, bolje je fokusirati se na ostvarenje vlastitih ciljeva.