Međunarodni dan kornjača

Stručnjaci iz pulskog Centra za oporavak morskih kornjača su za Međunarodni dan kornjača, pred mnogobrojnim zainteresiranim prolaznicima u more pustili tri potpuno oporavljene želve. Kako se tamošnji ljekari za želve s kornjačama vrlo brzo sprijatelje tako im redovito daju imena. Ove kornjače koje su danas zahvaljujući njima ponovno potpuno zdrave...

Kornjače su nazvali Leonardo, Drago i Magdalena. Iako im je bilo teško nakon nekoliko mjeseci koliko su provele u Centru odvojiti se od prelijepih životinja, toliko su sretni što su prebrodile sve ozlijede i uspjele ozdraviti.

Glavata želva (Caretta caretta) je jedna od tri vrste kornjača zabilježenih u Sredozemnom i Jadranskom moru. Osim njih postoje i sedmopruge usminjače (Dermochelys coriacea) te zelene želve (Chelonia mydas). Odrasle jedinke dostižu duljinu oklopa i do 110 cm te tjelesnu težinu do 350 kg. Ime je dobila prema karakteristično velikoj glavi sa snažnim čeljusnim mišićima. Glavata želva je mesojed i hrani se raznim vrstama morskih životinja poput spužvi, meduza, ježinaca, mekušaca, školjaka, rakova i riba. Ima izuzetno jake čeljusti kojima lomi tvrde oklope svoga plijena.

U koćama svake godine završi šest hiljada želvi

Malo je poznato da je upravo Jadran jedno od dva najznačajnija područja ishrane i zimovališta glavate želve u Sredozemlju. Nadolaskom zime i padom temperature mora morske kornjače smanjuju svoju aktivnost i povlače se na morsko dno gdje, smatra se, prezimljuju ukopane u pijesak i mulj. Takve životinje u hibernaciji često završavaju u ribarskim koćama, a zbog iznenadnog "buđenja" i niskih temperatura mora padaju u stanje šoka.

Ribari takve želve vraćaju u more, no neke od njih ne uspiju zaroniti natrag na dno i nastaviti prezimljavanje, već dezorijentirano plutaju na površini nošene vjetrom i strujama. Kako su morske kornjače hladnokrvni organizmi čiji je cijeli život ovisan o temperaturi okoliša, takve će životinje zbog niskih temperatura uginuti. Za sada se još ne zna koliki je obim ovog problema, no poznato je da u koćama u Jadranu svake godine završi oko šest hiljada želvi, od čega samo u hrvatskim vodama oko dvije i po hiljade, što zasigurno ima velik negativan utjecaj na opstanak ovih vrlo ugroženih organizama.


Želvin najveći neprijatelj - čovjek

Naime, osim morskih pasa i kitova ubojica kao njihovih prirodnih neprijatelja, glavatim želvama najveći je neprijatelj čovjek. Pretjerano sakupljanje jaja iz gnijezda, gubitka gnjezdišta zbog obalnog razvoja, masovni turizam, hvatanje za hranu i prodaja oklopa kao suvenira dovele su ove predivne životinje na rub opstanka.

sos.ba/radiosarajevo.ba