Jugoslovenski concept store: Sjećate li se Sebastian torbi?

Na sam pomen bivše Jugoslavije, budi se nostalgija kod ljudi koji su živjeli u to doba i stvarali uspomene koje traju i danas. Mnogo toga je bilo drugačije, način života, moda, navike, okolnosti, a danas komadiće tih uspomena čuvaju se kao blago koje podsjeća na to doba. Takav jedan 'komad' predstavljaju i Sebastian torbe, italijanskog brenda s jugoslovenskim pečatom.

Od druge polovice sedamdesetih do devedesetih godina i početka rata, u specifičnim okolnostima Coca-Cola socijalizma u Jugoslaviji, razvio se i ugasio jugoslavenski brend proizvoda široke potrošnje, koji su se razlikovali od svega ostalog dotad dostupnog na tržištu.

Jedinstvena, sistemska estetika žarkih boja, čistih i jednostavnih formi te eksplicitni brending, učinili su Sebastian proizvode predmetima želja za koje se u redu čekalo ispred galerije u centru Beograda, kakvu bismo danas nazvali concept store, piše Dizajn.hr.

Trending

'Kinđe, hvala ti': Mirza Delibašić dobio mural u Tuzli

08.12.22. 20:47

Pet ljubavnih priča iz bivše Jugoslavije koje su bile "veće od života"

Izraz je 1991. skovao talijanski sociolog Francesco Morace, opisujući 10 Corso Como – butik Carle Sozzani u Milanu, koji je izvorno trebao biti knjižara u kojoj se izlažu umjetnine. Ipak, opseg trgovine proširio se na fotografije, odjeću, namještaj… spajajući tako modu, umjetnost, dizajn, pa čak i arhitekturu. Sebastian je bio jugoslavenski concept store, dok taj izraz još nije ni postojao.

Od nastanka 1972. u sklopu turističke agencije Atlas (isprva kao Atlas Art Agency) i početka rada galerije u crkvi Sv. Sebastiana u Dubrovniku, Sebastian je od male umjetničke galerije prerastao u kultni umjetničko-dizajnerski brend. Od 1977., uz izložbeni program i prodaju umjetnina, Sebastian uvodi novi izvor financiranja galerijskog programa: oblikovanje, proizvodnju i plasman roba široke potrošnje – u mreži vlastitih trgovina i prodajnih punktova, koja je do početka devedesetih narasla na četrdesetak prodajnih mjesta diljem Jugoslavije.

Limene kutije, stakleno posuđe, sveske, mape, torbe raznih vrsta, ruksaci, pepeljare, olovke, majice, deke, žičane police… teško je uopće obuhvatiti cijeli spektar Sebastian asortimana koji je kroz godine proizveden. Proizvodnja je obuhvaćala gotovo sve materijale, cijelu bivšu Jugoslaviju te prozvođače svih skala: od najvećih industrija do malih obrtnika.

24.01.23. 15:55

Od kredita do TV-a: Kako je 1982. živjela prosječna porodica u Jugoslaviji

Ime Sebastian ostalo je u kolektivnom sjećanju generacija ljudi s ovih prostora, posebno u Beogradu i Dubrovniku, gdje su bile locirane njegove najvažnije galerije. Raspad Jugoslavije i početak rata, bili su glavni uzrok gašenja Sebastiana: period razaranja, propadanja i neprijateljstva bio je jednostavno neizbježan i toliko sveprisutan.

Dubrovačka galerija danas, u potpuno drugom kontekstu još uvijek postoji, dok je ona beogradska srušena zajedno sa zgradom u kojoj se nalazila, a mnogi od aktera priče emigrirali su s prostora bivše Jugoslavije.

Mastermind iza brenda – Ljuba Gamulin

Iza cijele ideje i realizacije ovog projekta – galerije i serijske proizvodnje dizajnerskih predmeta pod brendom Sebastian, stoji jedna osoba – progresivni mastermind i vizionarka: Ljuba Gamulin. Njezin rad kao art direktorice i producentice Sebastiana, obilježen je (uz Mirka Ilića, Borisa Ljubičića, Stipu Brčića, Nenada Dogana, Ivana Doroghyja itd.) i u hrvatskoj publikaciji prestižnog Art Director’s Club-a iz 1999.

03.12.22. 18:45

Pamtite li ove kupaonice iz Jugoslavije? Ova fotografija pobudila je lijepa sjećanja

Poput svih uistinu velikih ljudi, Ljuba u svojim pričama u prvi plan stavlja druge, a skromna je kad govori o sebi, svom utjecaju na umjetničkoj sceni, brojnim putovanjima po cijelom svijetu, poznanstvima i odnosima s poznatim umjetnicima, filmašima, političarima… Ono što pak ističe, obiteljska je povijest porodice Gamulin, iz koje potječu mnogi istaknuti pojedinci u hrvatskoj znanosti, umjetnosti, antifašističkoj borbi.

Nakon životnih pustolovina po svijetu: Parizu, Londonu, New Yorku, Beogradu, Meksiku, Izraelu, Africi i gdje sve ne, Ljuba je napravila puni krug i našla mir tamo odakle je sve počelo: na moru, na jugu Hrvatske – u dalmatinskom zavičaju, svom prirodnom habitatu. Nakon burnih devedesetih, u potpunosti se povukla iz javnog života i danas živi samotno u gradu Stonu na Pelješcu.

Njen dan okupira čitanje brojnih knjiga, praćenje politike (posebno u Americi), kuhanje i prerada domaće hrane, samoniklog bilja i gljiva, internet i – Netflix! Sasvim donedavno, bavila se i uzgojem maslina u Istri, u masliniku kojeg je sama posadila prije 25 godina. Više pročitajte OVDJE.