Glečer "sudnjeg dana" se topi puno brže nego što se mislilo: "Moramo djelovati odmah!"

Topljenje ledenjaka "sudnjeg dana" koji bi mogao potpuno uništiti zajednice poput Miamija potaknulo je naučnike da pozovu na hitnu intervenciju.

Nije tajna da klimatske promjene dovode do porasta nivoa mora i povećanja temperatura, ali pravi učinak toga šta to znači stavljen je u perspektivu kroz izvještaj o ledenjaku Thwaites, koji sadrži dovoljno vode da poveća nivo mora za 60 centimetara. Međutim, budući da Thwaites također djeluje kao 'čep' za veću antarktičku ledenu ploču, njegovo urušavanje zapravo bi moglo uzrokovati porast nivoa mora za oko tri metra, što bi imalo razarajući efekt na obalne zajednice diljem svijeta.

U septembru je organizacija International Thwaites Glacier Collaboration objavila svoja otkrića nakon proučavanja ledenjaka od 2018. i otkrila da će se brzi gubitak leda ubrzati u ovom stoljeću – toliko da bi se cijeli ledenjak mogao urušiti u roku od 200 godina.

Trending

Lijepe vijesti iz GRAS-a: Tramvaj od Ilidže do Baščaršije ponovo u funkciji

Prema CNN-u, Rob Larter, pomorski geofizičar pri British Antarctic Survey i dio ITGC tima, rekao je: "Naša otkrića pokazuju da će nestati brže."

Nalazi su došli samo nekoliko mjeseci nakon što su naučnici sa Univerziteta u Chicagu objavili rad o mogućim pristupima u borbi protiv porasta nivoa mora i pozvali na 'veliku inicijativu' za istraživanje koje bi se intervencije mogle koristiti. Dvije kategorije intervencija o kojima su raspravljali istraživači uključuju postavljanje vrste 'zavjesa' na morsko dno kako bi se spriječilo da topla voda potkopa ledenjake i tako pokušaju usporiti tokovi koji nose otopljenu vodu s ledenih ploča.

Douglas MacAyeal, profesor geofizike sa Univerziteta u Chicagu, objasnio je: "Iz preliminarnih studija, stvarni potrebni inženjering mogao bi biti manji nego što mislite. Na primjer, ledenjak Thwaites mogao bi zahtijevati samo 80 kilometara mreža i 'zavjesa' na morskom dnu da bi se napravila razlika.”

Iako će biti potrebne još godine istraživanja kako bi naučnici mogli pravilno preporučiti ili isključiti odgovarajuće metode intervencije, MacAyeal je dodao: "Naš argument je da bismo trebali početi financirati ovo istraživanje sada, kako ne bismo donosili panične odluke u budućnosti kad nam voda već dođe do gležnjeva."

Istraživači su primijetili da bi intervencije trebale biti zajednički napor nacija diljem svijeta, zahtijevajući 'snažno učestvovanje sociologa, humanista, ekologa, lidera, naučnih i inženjerskih upravnih tijela, međunarodnih ugovornih organizacija i drugih relevantnih faktorau vođenju istraživanja'.