Činjenice i mitovi: Jesu li šišmiši opasni?

Imaju velike uši i oštre zube. Mnogi ih vide kao krvopije i prenosioce bolesti. Zato šišmiši u filmovima često simbolizuju nesreću i zlo.

Na primjer, u filmu Drakula: Buđenje zla iz 2023. gdje glavni junak sa krilima slijepog miša divlja na brodu usred mora. Nezaboravan je i vampirski klasik Nosferatu iz 1922, koji je prošle godine dobio još jedno izdanje.

Zubi vampira sa Karpata i u ovom filmu podsjećaju na one šišmiša. Ali da li su te životinje zaista tako strašne?

Trending

Jeste li spremni za najluđu noć u Sarajevu? Provjerili smo cijene i ponude, provod je zagarantovan

"Šišmiši su noćne životinje, obično ih vidimo samo nakratko i njihov životni ciklus djeluje prilično tajanstveno", kaže povodom Međunarodne noći šišmiša 30. augusta Marcus Stiglegger, profesor filma u Mainzu.

Život slijepih miševa na ivici noći može se u filmovima simbolički prenaglašavati. Kožnata krila i oštri zubi zapravo vrlo malih životinja djeluju jezivo.

07.02.25. 18:07

Jugoslovenski legendarni horor film Leptirica dobija remake: Inspirisala novu verziju Nosferatua

Takvo simboličko preuveličavanje ne odgovara stvarnosti, objašnjava Stiglegger. "Što se manje zna o stvarnoj vrsti, to je efektnije koristiti simbol."

Posebno se često šišmiši pojavljuju u filmovima sa vampirima. Najpoznatiji je svakako Drakula iz istoimenog romana Irca Brama Stokera iz 1897.

Izvještaji i rasprave o tim mitskim bićima, međutim, javljaju se još od prve polovine 18. vijeka.

Tada se nailazilo na očuvane leševe kod kojih su, recimo, primjećene erekcije – a koje su zapravo izazvale bakterije, kaže forenzičar Mark Benecke.

Zašto se baš šišmiši povezuju s vampirima?

Benecke objašnjava da se vjerovalo da su duše mrtvih lepršale.

Vampiri, međutim, vrebaju između svjetova i bježe od sunčeve svjetlosti, "uvijek tamo-amo i u krugovima, najviše baš kao šišmiši", kaže predsjednik "Transilvanijskog društva Drakula".

Kao što u stvarnosti nema vampira, tako šišmiši u Europi ne predstavljaju nikakvu opasnost za ljude, navodi se u saopćenju Saveza za zaštitu prirode (Nabu).

Slijepi miševi jedva da prenose viruse, bakterije ili parazite. Pojedini ugrizom mogu jedino da prenesu bjesnilo, ali sami po sebi nikada nisu agresivni niti napadaju.

Ni glasina da šišmiši piju krv nije tačna – barem ne u Europi, navodi Nabu.

Samo tri vrste u Srednjoj Americi, od ukupno oko 1.300, hrane se krvlju sisara i ptica, ali ne ubijajući ih.

U stvarnosti su šišmiši zapravo ugroženi. Od 25 vrsta koje žive u Njemačkoj, 10 je ugroženo ili ozbiljno ugroženo.

To što se neki ipak plaše ovih uglavnom bezopasnih stvorenja u filmovima, komunikolog Daniel Possler sa Visoke škole za medije u Hanoveru objašnjava time da ih ljudi intuitivno doživljavaju kao stvarne.

Najprije se osjeća strah, a tek se potom čovjek prisjeti da je film samo fikcija, piše dpa.

"Istraživanja pokazuju da većina ljudi nesvjesno reaguje strahom na nadražaje poput mraka, vriska, prikaza iskrivljenih, bijesnih lica ili na određene životinje poput zmija ili paukova."

S druge strane, ljude zabavljaju i uzbuđuju strah i tjeskoba u hororima i trilerima, objašnjava Possler.