Ako bude trećeg svjetskog rata, on će početi OVDJE

Činjenica je da su te priče poprilično napumpane, te da predstavljaju reprizu propagandno-ratnohuškačkih saopćenja, tekstova i izjava iz perioda hladnog rata. Ako bi se ove crne prognoze, ne daj Bože ostvarile, bar ne bi bilo dileme o tome gdje bi sukob počeo.

Ta tačka je Kalinjingrad, ruski grad na Baltiku, fizički odvojen od granica Rusije, koji je čak bliži Berlinu nego Moskvi. Od Kalinjingrada počinje takozvana "Suvlaki pukotina", 100 kilometara teritorije koja ovu rusku eksklavu povezuje s Bjelorusijom, "cijepajući" Poljsku i Litvaniju. Ako do eskalacije sukoba između Rusije i NATO alijanse zaista dođe, ovaj dio Evrope mogao bi biti glavno žarište.

Zahvaljujući konstantnim porukama o potencijalnom početku rata, koje stižu s obje strane, zemlje Baltika s pravom su preplašene. S obzirom da sve gaje izrazito antiruski stav (prije svega zahvaljujući ne tako blistavim godinama kada su bile dio SSSR-a), logično je bilo da ih smiruju - Amerikanci. Tako je potpredsjednik SAD-a Joseph Biden u augustu neplanirano otputovao u Litvaniju, gdje se sastao s liderima tri baltičke zemlje (Litvanije, Latvije i Estonije) i uvjerio ih da će SAD i NATO čvrsto zastupati svoj stav i član 5 sporazuma, koji glasi da je napad na jednu članicu napad na cijelu Alijansu (sve tri zemlje su članice NATO).

Ipak, imajući u vidu geostratešku politiku SAD-a, koja je pod plaštom NATO pakta rasporedila silne trupe blizu ruskih granica, stvarajući tako jednu nadmoćnu poziciju u odnosu na Moskvu, teško je vjerovati da će Washington olako napustiti Baltik kao što je to uradio nakon II svjetskog rata, kada je SSSR vodio glavnu riječ u regiji. Sada je situacija potpuno drukčija. Podrška zemljama Baltika i njihovo članstvo u NATO ujedno je i američka poruka Rusiji koja glasi: "Tu smo, pred vašim vratima".

Da je ovakvog razvoja događaja svjestan i ruski predsjednik Vladimir Putin pokazuje i činjenica da je Moskva u Kalinjingradu rasporedila svoje moćne projektile "iskander-M", koji imaju potencijal da nose nuklearne glave i domet od skoro 500 kilometara. Takođe, ruska flota nalazi se na obali Baltika, a najmoderniji borbeni avioni stalno zuje nad američkim razaračima u tom regionu i nerijetko povrjeđuju zračni prostor Finske i Estonije, kako kažu vlasti tih država, piše Blic.

U jeku pokazivanja mišića oglasila se i Poljska, još jedna članica NATO, koja želi da se opremi američkim PVO sistemom "Patriot", i za to je spremna da plati vrtoglavih 50 milijardi dolara, ako je suditi prema pisanju CNN-a.

Odgovor Zapada: Na proljeće stižu nove trupe

NATO je najavio da će, kao znak da brine o svojim baltičkim prijateljima, sljedećeg proljeća poslati 800 britanskih vojnika u Estoniju, a u z njih i najsavremenije dronove i tenkove tipa "challenger", dok će u Litvaniju stići 300 američkih vojnika. Ipak, to kao da nije ohrabrilo Estonce, Litvance i ostale.

"Ruski manevri su daleko ozbiljniji. Tu mislim i na vojne i na propagandne. Pa, samo RT ima 40 puta veći budžet od Glasa Amerike. Svaka kuća na Baltiku ima RT, a ruska manjina nije imuna na poruke koje stižu sa tih televizija", kaže Zigimantas Pavilijonis, dugogodišnji litvanski ambasador u SAD-u.

S Baltika se boje i aktivnosti u pomenutoj "Suvlaki pukotini", kojom gospodare trupe ruske vojske. Ipak, nije zabilježen nijedan incident u ovoj oblasti, uprkos svim pretpostavkama, analizama, predviđanjima...

Činjenica je da, imajući u vidu burnu historiju ovih zemalja, strah baltičkih država nije neopravdan, ali je prenaglašen, baš kao i predviđanja i teorije o III svjetskom ratu.