Znate li šta su 'deepfake' videozapisi? Iznenaditi ćete se kako manipulišu našim sjećanjima

Deepfake videozapisi remakea filmova koji zapravo ne postoje potaknuli su sudionike nedavno provedenog ispitivanja da se lažno sjećaju filmova, ali jednostavni tekstualni opisi lažnih filmova potiču slične stope lažnog pamćenja.

Glavni je to zaključak rada irskih naučnika sa Univerzitetskog koledža u Corku i Istraživačkog centra za software Lero predstavljenog u časopisu otvorenog pristupa PLOS ONE.

Istraživači su ispitanicima prikazali niz deepfake videozapisa fiktivnih filmskih remakea u kojima se pojavljuju različiti glumci, poput Willa Smitha u ulozi Nea u Matrixu, kojeg je izvorno glumio Keanu Reeves, te Brada Pitta i Angeline Jolie kao glavni protagonisti filma Isijavanje.

Trending

Ko to tamo mijenja identitet Baščaršije? Kontaktirali smo Federalnu upravu za inspekcijske poslove

Ostali lažni remakeovi uključivali su filmove kao što su Indiana Jones i Kapetanica Marvel.

Poređenja radi, sudionici ispitivanja vidjeli su i isječke iz pravih remake filmova Charlie i tvornica čokolade odnosno Wonka, Totalni opoziv, Carrie i Tomb Raider.

Također, u nekim slučajevima sudionici su čitali tekstualne opise remakeova umjesto da gledaju deepfakeove, ne znajući o kakvim je filmovima riječ.

U skladu s prethodnim studijama, deepfake videozapisi i opisi potaknuli su lažna sjećanja na lažne remakeove, a otprilike polovica ispitanika (njih 49 posto) povjerovalo je da je svaki lažni remake pravi. Štoviše, mnogi su sudionici izjavili da se sjećaju kako su lažni filmovi bili bolji od originala. Međutim, stope lažnog pamćenja iz tekstualnih opisa bile su slično visoke, što sugerira da deepfake tehnologija možda i nije moćnija od drugih alata u iskrivljavanju pamćenja.

"Studija sugerira da lažni prikazi ne iskrivljuju pretjerano na naša sjećanja na prošlost. Iako su duboke krivotvorine uzrokovale stvaranje lažnih sjećanja u prilično visokim stopama, postigli smo iste učinke korištenjem jednostavnog teksta", zaključuju autori istraživanja. "U biti, ova studija pokazuje kako nam ne treba tehnički napredak da iskrivimo pamćenje; to vrlo jednostavno i učinkovito možemo učiniti i koristeći potpuno netehnička sredstva", prenosi portal bug.