Da li je potrebno testiranje na antitijela prije treće doze vakcine?

Šest mjeseci nakon druge doze cjepiva protiv COVID-19 potrebno je docjepljivanje trećom, složni su imunolozi.

Može li test na antitijela otkriti kada je tačno vrijeme za tzv. booster dozu?

Nije sporno da se razina zaštite od koronavirusa znatno povećava nakon primanja treće doze cjepiva. Ipak, mnogi se pitaju je li im uistinu potrebna ta treća doza. Možda im je u organizmu ostalo dovoljno antitijela nakon prethodna dva cijepljenja?

Trending

U Zemaljskom muzeju BiH otvorena izložba "Monumental" fotografa Ziyaha Gafića i Tomasa van Hutrivea

Ako postavljate sebi ista pitanja, možda razmišljate o testu na antitijela kako biste mogli donijeti odluku o trećoj dozi.

Ali, stručnjaci vjeruju da su spomenuti testovi korisni samo do određene mjere. U ovom članku odgovaramo na brojna važna pitanja o tome.

Koje su prednosti dodatnog cijepljenja?

Booster doza će zaista osnažiti vaš imunološki sistem i učiniti ga spremnijim za odbranu organizma u slučaju zaraze Sars-CoV-2 virusom.

Međutim, često korišteni termin "booster“ (jačanje) nije sasvim tačan, kaže njemački imunolog Carsten Watzl, jer se dodatnim cijepljenjem zapravo obnavlja ono što je nestalo.

Uistinu, booster doza neće samo obnoviti razinu vašeg imuniteta, nego i omogućiti djelotvorniju zaštitu od one koju ste imali nakon druge doze.

Svaki put kada imunološki sistem dođe u doticaj s uzročnicima bolesti ili cjepivom, on postaje snažniji i izdržljiviji, objašnjava Watzl.

Trebamo li test na antitijela prije treće doze?

Testiranje na antitijela nije bez razloga. Želite znati na kojoj je razini vaša zaštita nakon prethodnih cijepljenja i na temelju tog podatka procijeniti je li vam potrebno dodatno.

U tom kontekstu test na antitijela može razjasniti neke stvari, smatra Andreas Bobrowski, predsjednik Strukovnog udruženja njemačkih laboratorijskih liječnika.

Međutim, ne preporučuje ga za opću upotrebu. Iz takvih testova važne informacije o tome koliko su uspješne bile prve dvije doze mogu dobiti oni koji su podložni zarazama ili su općenito imunokompromitirani, objašnjava.

Naučnici se, naime, nisu usuglasili u tome kolika je razina antitijela garancija za sigurnu zaštitu, a to znači da se čak i nakon takvog testa možete osjećati nesigurno.

Šta nam govore rezultati testova na antitijela?

Prema Bobrowskom, test provjerava razinu IgG antitijela koja se formiraju kao rezultat cijepljenja.

Imunoglobulini (antitijela) su proteinske molekule koje stvara imunosni sustav kao reakciju na ulazak neke strane supstance u organizam (antigena). Pet je razreda imunoglobulina: IgA, IgM, IgG, IgE i IgD.

IgG se nalazi u međustaničnom prostoru i štiti ga od infekcije. Dokazivanjem prisustva ovog antitijela može se pokazati da je postojalo prethodno obolijevanje ili da je provedena imunizacija. IgM prvi od imunoglobulina reaguje na infekciju i ukazuje na akutnu fazu oboljenja.

Ako se odlučite testirati na antitijela, važno je da metoda testiranja omogućuje rezultate koji se mogu uspoređivati. To je moguće ako se primjenjuje standard Svjetske zdravstvene organizacije koji se izražava u mjernoj jedinici BAU/ml (BAU= Binding Antibody Units).

Međutim, ne postoje utvrđene granice za BAU/ml iznad koje se osoba smatra zaštićenom, napominje Watzl, koji vjeruje da nije važno znati količinu antitijela prije treće doze.

Je li štetno cijepiti se ako je razina antitijela visoka?

Ne, ako je vjerovati Institutu Roberta Kocha, vodećem znanstvenom tijelu u Njemačkoj.

Ipak, mnogi griješe kada pretpostavljaju da je bolje pričekati s trećom dozom u slučaju visoke razine antitijela u organizmu.

Ako još uvijek imate dobru razinu imuniteta, nema razloga za brigu što se tiče booster doze. Vaša zaštita može samo postati bolja.

A šta ako su rezultati testa na antitijela vrlo niski?

Ne paničarite, odgovara imunolog Watzl. "Zaštita od težih simptomatskih oblika bolesti i dalje može biti visoka", dodaje.

"Ne brinite se zbog niske razine antitijela, ali se prijavite za dodatno cijepljenje."