Tajne prošlosti: Čudni metal koji nije s naše planete pronađen među drevnim blagom

Usred svjetlucavog zlatnog blaga iz iberijskog bronzanog doba, nalazi se par zahrđalih predmeta koji bi mogli biti najdragocjeniji od svih.

Naime, jedna narukvica i jedna zahrđala šuplja polukugla ukrašena zlatom nisu iskovane od metala s naše planete, otkrili su istraživači, već od željeza koji je - došao iz svemira.

Otkriće, koje je predvodio sada penzionisani voditelj konzervacije u španskom Nacionalnom arheološkom muzeju, Salvador Rovira-Llorens, otkriveno je u radu objavljenom ove godine, a sugerira da su tehnologija i tehnike obrade metala u Iberiji, prije više od 3000 godina, bile daleko naprednije nego što smo mislili.

Trending

Teška nereća u BiH: 'Povrijeđene tri osobe, saobraćaj u potpunosti obustavljen'

Blago Villene, kako je poznato skrovište od 66 uglavnom zlatnih predmeta, otkriveno je prije više od 60 godina, 1963. u Alicanteu u Španiji, i od tada se smatra jednim od najvažnijih otkrića broznanog doba na Pirinejskom poluotoku, ali i cijeloj Europi.

Međutim, bilo je teško odrediti starost zbirke zbog dva predmeta: maloj, šupljoj kugli, za koju se smatralo da je dio žezla ili balčaka mača; i jedne narukvice. Arheolozi su opisali da obje izgledaju kao da su napravljene od željeza. No, problem je što željezno doba na Iberijskom poluotoku – period kada je topljeno željezo počelo zamjenjivati ​​broncu – nije počelo sve do oko 850. pr.n.e, a zlatni materijali su datirani između 1500. i 1200. godine prije nove ere. Stoga je porijeklo blaga iz Villene predstavljalo svojevrsnu zagonetku za naučnike.

Ali, danas znamo da ruda iz Zemljine kore nije jedino mjesto izvora željeza iz ovog doba. Postoji niz željeznih artefakata diljem svijeta koji datiraju od prije željeznog doba - iskovani su naime od meteora. Možda je najpoznatiji meteorski željezni bodež faraona Tutankamona, ali postoje i druga oružja iz bronzanog doba izrađena od tog materijala.

Postoji način da se uoči razlika: željezo iz meteora ima puno veći sadržaj nikla od željeza iskopanog iz Zemljinog tla. Stoga su istraživači dobili dopuštenje od Gradskog arheološkog muzeja Villena, u kojem se nalazi zbirka, da testiraju dva artefakta i utvrde koliko nikla sadrže.

Pažljivo su uzeli uzorke oba artefakta i podvrgli materijal spektrometriji mase kako bi odredili njihov sastav. Uprkos visokom stepenu korozije koja mijenja elementarni sastav artefakta, rezultati snažno sugeriraju da su i kugla i narukvica izrađene od meteorskog željeza. Ovo uredno rješava dilemu o tome kako su se dva artefakta našla s ostatkom zbirke: napravljeni su otprilike u istom periodu i datiraju oko 1400. do 1200. godine prije nove ere.

"Dostupni podaci upućuju na to da bi kugla i narukvica iz blaga iz Villene bila prva dva komada koja se mogu pripisati meteorskom željezu na Pirinejskom poluotoku", objašnjavaju istraživači u svom radu.

Sada, budući da su predmeti jako korodirani, rezultati nisu konačni. Ali postoje novije, neinvazivne tehnike koje bi se mogle primijeniti na objekte kako bi se dobio detaljniji skup podataka koji bi pomogli učvršćivanju nalaza, predlaže tim. Nalazi su objavljeni u Trabajos de Prehistoria.