Šta se dešava s vašim mozgom kada provodite sate gledajući TikTok, Reels i Shorts sadržaje?

Jedan pregled istraživanja iz 2026. godine obuhvatio je 42 studije u kojima je učestvovalo blizu 47.000 osoba u dobi od 25 godina i mlađe.

Prekomjerno i nestruktuirano gledanje kratkih videozapisa, obično četiri ili više sati dnevno, povezano je sa slabijom pažnjom i kontrolom impulsa.

Istraživači su također utvrdili smanjenje dvije važne kognitivne sposobnosti: radne memorije, koja nam pomaže da privremeno zadržimo i koristimo informacije, i samoregulacije, odnosno sposobnosti kontrole pažnje, emocija i ponašanja.

Trending

Premijera pred sarajevskom publikom: "Gogolj iz pepela" otvorio novu sezonu Narodnog pozorišta

Dugotrajno gledanje kratkih videozapisa također je povezano s višim nivoima naksioznosti, depresije i stresa, a istraživači počinju uviđati šta se dešava u mozgu dok skrolamo.

Drugo istraživanje iz 2026. godine pratilo je 56 mladih odraslih osoba pomoću fMRI skenera dok su gledale kratke videozapise.

Prije oko 15h

Dječak, TikTok i osjećaj bespomoćnosti: Kako izgleda online nasilje?

Kada bi odgledali do kraja videozapise koji su im se svidjeli, dvije regije mozga povezane s kognitivnom kontrolom pokazivale su znatno manju aktivnost nego kada bi preskali one koji su im se manje svidjeli. Ove regije nam pomažu da regulišemo ponašanje, kontrolišemo impulse i odlučimo kada je vrijeme da prestanemo.

Drugim riječima, sadržaj koji nas zadržava pred ekranom mogao bi privremeno smanjiti aktivnost dijelova mozga koji nam govore da prestanemo. A tu je i dosada.

Odvojena analiza iz 2026. godine, koja je obuhvatila 58 studija i blizu 97.000 ljudi, pokazala je da je gledanje kratkih videozapisa snažno povezano s češćim osjećajem dosade. Također je povezano s depresijom, anksioznošću, stresom i usamljenošću.

Međutim, naučnici ne tvrde da gledanje u ekran trajno oštećuje mozak. Većina ovih istraživanja otkriva povezanost, a ne i uzorčno-posljedičnu vezu, pa istraživače tvrde da su potrebna dugoročnija istraživanja. Ono što sutdije ipak sugeriraju jeste da pretjerano skrolanje može imati kognitivne posljedice - od teškoća s pažnjom, radnom memorijom i kontrolom impulsa do smanjene sposobnosti da podnesemo dosadu, pa čak i da odložimo telefon - sve zbog još jednog povlačenja prstom po ekranu, piše TRT Balkan BHSC.

View this post on Instagram