Predstavljamo strip: X-Men
X-Men su mutanti, nova karika u evolucionom lancu, tzv. Homo Superior. Centralni rivalitet se sastoji iz sukoba dvije filozofije: One Charlesa Xaviera, koji tvrdi kako mutanti trebaju živjeti u suživotu sa ljudima i pomagati im i one Erika Lensherra, Magneta, koji smatra da mutanti trebaju da zavladaju ljudima, a da ljudi nisu ništa drugo nego izumiruća vrsta, poput dinosaura. U tu svrhu oba lika okupljaju oko sebe mlade učenike - vojnike koji će se boriti za te ideale. Osim Magneta, ovdje je vrijedno izdvojiti i neke druge negativce koji će obilježiti tu franšizu: Hellfire club; grupu koja pokušava da kontrolira moći raznih mutanata, Apocalypsea; prvog mutanta koji pokušava da pripremi svijet za nadolazeća iskušenja i koji se vodi po darwinovskoj filozofiji opstanka najjačih, Mister Sinistera, zlog genetičara opsjednutog sa kreiranjem savršenog bića...
Prvi učenici Charlesa Xaviera: Cyclops, Jean Grey, The Beast, Angel i Iceman, koji će se kasnije nebrojeno puta spominjati kao O5: Original Five.
Zanimljiv je razlog za nastajanje čitave filozofije mutanta. Sam
Stan Lee je javno priznao da je do toga došlo budući da nije mogao da
smisli uvjerljive origine za sve te likove, pa je samo napisao da su
tako rođeni. Uprkos tome, serijal uspijeva da iskoristi mutante za
govorenje o, van klasične teme borbe dobra i zla, ugnjetavanju i
manjinama.
No, uprkos svemu tome strip nije naišao na velik odjek, pa je tako s
brojem 67 završeno sa serijalom, ali serijal gura do broja 93, mada su
brojevi 67-93 samo reprinti. No, sve se to uskoro mijenja sa ključnom
epizodom serijala:
Giant Size X-Men #1 uvodi posve nove likove. To su
Storm, Wolverine, Colossus, Banshee, Thunderbird, Sunfire i
Nightcrawler. Posve nova postava likova pobuđuje posve novo zanimanje u
serijal, koji, pod vodstvom, Chris Claremonta i John Byrnea, postaje
najuspješniji Marvel serijal.
Tema ugnjetavanih manjina se produbljuje sa uvođenjem detalja da je
Magneto preživio Auschwitz, pa je njegova borba samo pokušaj da ne
prisustvuje još jednome genocidu "drugačijih". Šarolika internacionalna
ekipa (Colossus je Rus, Banshee Irac, Sunfire Japanac, Thunderbird
Indijanac, Wolverine Kanađanin, Nightcrawler Nijemac itd) pomaže lakšoj
identifikaciji s likovima, što se produbljuje sa svakim novim likom koji
se uvede, pa je tako X-Men strip sa "najfanatičnijim fanovima", budući
da svaki od njih ima nekog svog favorita koji je, nerijetko, jako
opskuran lik.
Popularnost X-Mena kao centralne franšize Marvel univerzuma raste do
te mjere da je u '90-im čest natpis na Marvel stripovima bio Non-Mutant Mayhem.
A kakvo je stanje danas?
Mutanti u jednome trenu postaju gotovo pa većina u Marvel univerzumu,
budući da scenaristi obilato koriste Stan Leeovu izliku: ''Vidite ovog
novog lika? E, njegova priča je da je mutant! Rodio se takav.''
Sa izlaskom priče House of M to se mijenja. Scarlet Witch,
kći Magneta, koristi svoje moći manipulacije stvarnošću kako bi
izbrisala mutantski gen, u čemu gotovo uspijeva. Danas je mutanata
ostalo oko 200, čime su postali ugrožena vrsta. Izgubljena je bitka za
ideale, nije više bitno ko je u pravu: Xavier ili Magneto. Skoro svi
mutanti su sada na otoku nedaleko San Francisca, Utopiji, koji
funkcioniše kao prava država na čelu sa Cyclopsom, kao predsjednikom, a
Magnetom, Namorom i Emmom Frost kao njegovim najbližim saradnicima.
Riječi koje su izmijenile mutante u Marvel univerzumu.
A u drugim medijima...
X-Meni su dosada bili prisutni kao tema mnogih videoigara, a taj broj
raste kada počnemo gledati broj spin-off igara, koje uključuju likove
poput malo poznatog mutanta Wolverinea, npr. Bilo je i nekoliko
animiranih serija, od kojih je kod nas, vjerovatno, najpoznatija ona s
početka '90-ih godina jednostavno nazvana X-Men. X-Men franšizom će se uskoro pozabaviti i japanci, budući da japanski Madhouse sprema X-Men i Wolverine anime.
Slika Marka Đurđevića, koja prikazuje gotovo sve X-Men pozitivce i negativce.
Što se tiče igranih filmova, poznato nam je da je Brian Synger režirao prva dva X-Men filma, koji su dobrano pridonijeli popopularnosti tzv. superhero žanra u Hollywoodu. Treći film režira Brett Ratner, pa je o tome filmu bolje što manje govoriti. Gorak okus u ustima X-fanova će pokušati da sapere prequel X-Men: First Class, ali, ako je suditi po izboru likova u tom filmu, teško da će u tome da uspije. Film, u Americi, izlazi krajem jula, pa nam ostaje da čekamo i vidimo.
Zdenko Voloder, gostujući autor
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.